Birači u Hrvatskoj 14. travnja prvi će put glasovati za naše zastupnike u Europskome parlamentu.

U igri je 28 lista, sa 336 kandidata, od kojih su neki javnosti poznati, a mnogo je i onih koji se bore za plaću od 8000 eura iza vela potpune anonimnosti. No, beneficije rada u instituciji koju bira drugo najveće biračko tijelo na svijetu imat će samo na kraju 12 odabranih.

Oleg Valjalo, SDP, HNS, HSU

Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU?
Mislim da je će najveći izazov biti sposobnost apsorpcije sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova koji će nam već u drugoj polovici ove godine biti na raspolaganju. Prilagodba tom sustavu na način da proizvedemo dovoljno projekata koji će zadovoljiti sve kriterije bit će od velike važnosti. Što prije budemo sposobni to iskoristiti, prije ćemo biti u poziciji podići našu konkuretnost.

Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za financiranje iz EU fondova?
Prioritet je razvoj prometne infrastrukture uključivanjem Hrvatske u prometne koridore, kao i ostala infrastruktura, npr., turistička (kongresni centri, žičare). Temelj je to za daljnji razvoj. Prioritet bi trebali biti i ulaganja u sustav obrazovanja te malog i srednjeg poduzetništva kao temelja razvoja gospodarstva. Cilj financiranja iz fondova EU mora biti podizanje razine konkurentnosti RH u svemu što su naše posebnosti u europskoj obitelji.

Kakav je vaš stav o privatizaciji vodoopskrbe, je li voda na listi ljudskih prava?
S obzirom na to da je Hrvatska jedna od najbogatijih svjetskih zemalja po raspoloživosti obnovljive pitke vode, koja jest i mora biti dostupna svim građanima, može se reći da je kod nas voda na listi ljudskih prava. Treće mjesto u Europi obvezuje nas da pametno rapolažemo tim resursom te dugoročno planiramo strategiju korištenja "nafte budućnosti".

Je li gradnja pelješkoga mosta novcem EU hrvatski prioritet?
Gradnja pelješkog mosta je među prioritetima kad govorimo o korištenju sredstava iz fondova EU u svrhu razvoja prometne hrvatske infrastrukture te povezanosti njezina teritorija. Uvjeren sam da će se to i ostvariti. Ako to ne bude moguće novcem iz fondova Europske unije, onda je na Hrvatskoj da samostalno pronađe način kako samostalno financirati gradnju mosta.

Smatrate li da je euroskepticima mjesto u EP-u i zašto?
Naravno da i euroskeptici imaju pravo biti u Europskome parlamentu. Kao i u svakom parlamentu, dobro je da se i čuje druga strana. Njihov strah od eurointegracija, jedinstva različitosti i zajedničkoga tržišta progresivnim europskim snagama daje dodatan motiv za isticanjem onoga što znači demokracija u Europi, koja je sagrađena na vrijednostima građanske jednakosti, slobode, ljudskih prava, jednakih šansi, solidarnosti i pravde.

Što je po vama najbitnije za Hrvatsku u strategiji rasta Europa 2020?
Činjenica je da je taj dokument zajednički za cijelu EU, ali svaka članica, pa tako i Hrvatska, mora iz njega pronaći ciljeve i smjernice o onome što je njoj najbitnije i na temelju toga izgraditi strategiju koja će pokazati kakvima se vidimo 2020. u smislu konkurentnosti i kako ćemo doći do ostvarenje te vizije. Vidimo da su pojedini sektori u RH pri kraju izrade nacionalnih i regionalnih strategija, a to je preduvjet za uključivanje u politiku kohezije.

U kojim se pitanjima namjeravate posebno angažirati u EP?
Sebe vidim u tijelima koja se bave gospodarstvom, posebice razvojem prometa i turizma.

Poznajete li već nekoga iz stranačke grupacije kluba kojem ćete pripadati u Europskome parlamentu?
Ne, ne poznajem.

Kanite li koristiti prevoditelja?
Tamo gdje bude potrebno koristit ću se uslugama prevoditelja.

Jozo Radoš, SDP, HNS, HSU

Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU?
Svakako će biti vrlo zahtjevno i vrlo važno stvoriti mehanizme određivanja, zastupanja i ostvarivanja nacionalnih interesa i ciljeva. To je posao koji treba predvoditi Vlada, a u njemu značajnu nulogu trebaju imati i Hrvatski sabor, zastupnici u Europskom parlamentu, ali i nevladin sektor.

Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za financiranje iz EU fondova?
I na to pitanje tek trebaju odgovoriti nadležne institucije. Ukupna infrastruktura, od prometne do komunalne, treba biti dio tog odgovora, ali i regionalni razvoj, koji je u Republici Hrvatskoj izrazito neujednačen, te poticanje poduzetniške klime. No, načelno, nijednom fondu ne treba gledati u zube.

Kakav je vaš stav o privatizaciji vodoopskrbe, je li voda na listi ljudskih prava?
Ako se na privatizaciju gleda kao na uzurpaciju, onda svakako ne. Mi u Hrvatskoj nismo daleko od takva gledanja. Dakle, u hrvatskim okolnostima privatizacija vodoopskrbe nije aktualna tema. Država bi trebala zadržati kontrolu i nad ostalim strateškim izvorima. HNS je to definirao u svom programu "Novi hrvatski suverenitet". Pravo na čistu vodu svakako je temeljno pravo, pitanje je treba li ga izričito definirati ili se ono podrazumijeva.

Je li gradnja pelješkoga mosta novcem EU hrvatski prioritet?
Gradnja pelješkog mosta nije prioritet ni hrvatske politike ni politike korištenja europskih fondova. No, ako postoje osobiti izgledi za njegovo financiranje iz europskih fondova, onda se u taktičkom smislu može i postaviti kao prioritet.

Smatrate li da je euroskepticima mjesto u EP-u i zašto?
Nije loše imati i euroskeptike u Europskom parlamentu kako bi se čuo i taj glas i tako pridonio kvaliteti odluka. Naravno, to ne smije dovesti do blokade rada i nemogućnosti donošenja odluka. No, euroskepticizam nije iskazivanje nacionalne, rasne i homofobne mržnje. To je mržnja kojoj nema mjesta ni u nacionalnoj politici ni u EU. Euroskeptici također trebaju dobro biti upućeni u strukturu i rad EU. Takvih u Hrvatskoj nisam puno sreo.

Što je po vama najbitnije za Hrvatsku u strategiji rasta Europa 2020?
U tom smislu Hrvatska nije u drukčijem položaju u odnosu na Europsku uniju. Važno je da taj rast bude održiv, ekološki i socijalno, i da bude temeljen na tehnološkom napretku, odnosno znanosti i istraživanju. Socijalna održivost rasta znači i njegovu dobru distribuiranost po cijeloj Europi.

U kojim se pitanjima namjeravate posebno angažirati u EP?
Hrvatski zastupnici neće biti potpuno slobodni u biranju odbora i delegacija kojih će biti članovi. Konačnu odluku o tome donosi politička skupina kojoj zastupnik pripada. Nastojat ću biti član Odbora za vanjsku politiku i delegacije za odnose sa zemljama Zapadnog Balkana jer je pristup tih zemalja EU, odnosno način pristupanja, od osobita interesa za RH. Želi bih raditi iu Odboru za industriju, istraživanje i energiju.

Poznajete li već nekoga iz stranačke grupacije kluba kojem ćete pripadati u Europskome parlamentu?
Budući da sam već gotovo godinu dana hrvatski promatrač u Europskom parlamentu, poznajem uglavnom sve članove ALDE skupine europskih liberala i demokrata. Usput, riječ je o skupini koja tvori većinu za donošenje odluka češće od bilo koje druge političke skupine. Poznajem i istaknutije predstavnike drugih političkih skupina u odborima čiji sam rad pratio tijekom rada kao promatrač.

Kanite li koristiti prevoditelja?
Ne, ali ponekad nije naodmet pratiti hrvatski službeni prijevod i u osobito delikatnim situacijama i govoriti hrvatski. Moja komunikacija bit  će uglavnom na engleskom jeziku, ali rad u EP-u gledam i kao prigodu za obnovu znanja njemačkog te učenje francuskog jezika.

Ivana Maletić, HDZ, HSP AS, BUZ

Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU?
Najveći će izazovi biti kvalitetno i aktivno sudjelovanje u donošenju propisa, vodeći pritom računa o zaštiti interesa Republike Hrvatske, potom dobra provedba propisa EU kako ne bismo došli u poziciju da plaćamo kazne zbog kršenja pravila i treće, najvažnije, uspješno korištenje fondova EU.

Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za financiranje iz EU fondova?
Nužno je ulaganje u osnovnu infrastrukturu: prometnu, okolišnu, društvenu i  poslovnu (inkubatori, poduzetnički centri) jer se tako osiguravaju osnove za razvoj poduzetništva i poboljšanje životnog standarda. EU fondove treba iskoristiti za razvoj poduzetničkog okruženja, financiranje srednjeg i malog poduzetništva, ulaganja u znanost, obrazovanje radne snage. I ulaganje u energetsku učinkovitost važno je za postizanje održivog rasta.

Kakav je vaš stav o privatizaciji vodoopskrbe, je li voda na listi ljudskih prava?
Više od milijarde ljudi na našem planetu pati zbog nedostatka vode. Upravo oni svakog dana svjedoče da je bez vode teško živjeti život dostojan čovjeka. Konačno je 2010. rezolucijom Ujedinjenih naroda pravo na vodu uključeno u osnovna ljudska prava. Vode su prirodno bogatstvo naše domovine, našeg naroda i nikako ne bi smjele doći u ruke malobrojnih pojedinaca da se bogate na pravu na život.

Je li gradnja pelješkoga mosta novcem EU hrvatski prioritet?
Hrvatski prioritet je jedinstveni teritorij i jednaka dostupnost javnih usluga svim građanima. Pelješki most jedan je od projekata kojim to ostvarujemo. Uvođenjem schengenske granice dubrovački kraj bit će dodatno odsječen (npr., kod prijevoza hrane i životinja). Jedino rješenje je ne napuštati granice EU, a u ovom slučaju to znači ići preko Pelješca. Kada sav taj promet bude tako usmjeren, teško  će trajekti moći udovoljiti potrebama.

Smatrate li da je euroskepticima mjesto u EP-u i zašto?
Da, važno je da se u EU parlamentu čuju različiti stavovi i mišljenja. Euroskeptici dodatno pomažu da se ne pretjera i ode samo u jednom smjeru europeizacije država članica te da se vodi računa o identitetu i posebnostima te ljepoti različitosti država članica.

Što je po vama najbitnije za Hrvatsku u strategiji rasta Europa 2020?
Europa 2020 široko je postavljena platforma u kojoj se svaka članica može prepoznati. Za nas je važno usvojiti temelj te strategije: pametan, održiv i uključiv rast. To je i poziv da donesemo nacionalnu dugoročnu strategiju. U europskoj strategiji naglasak je na ulaganjima u istraživanje i inovacije te znanost i obrazovanje, na korištenju obnovljivih izvora energije, razvoju poduzetništva, povezivanju različitih sektora: znanosti, države…

U kojim se pitanjima namjeravate posebno angažirati u EP?
Proračun, strateško promišljanje, financijsko upravljanje, kohezijska politika, ruralni razvoj. Područja su to na kojima sam najviše radila posljednjih 15 godina u Ministarstvu financija. Tijekom pregovora detaljno sam proučila europsku regulativu i praksu, radila na našoj konvergenciji i harmonizaciji. Znam koje su slabosti i snage sustava, zauzimat ću se za pojednostavljenja, projekti se moraju brže odobravati, a kontrole drukčije definirati.

Poznajete li već nekoga iz stranačke grupacije kluba kojem ćete pripadati u Europskome parlamentu?
Naravno, bila sam na nizu međuparlamentarnih skupova (JPC, Biro EPP-a), na konferencijama, gdje sam upoznala članove EP-a i EPP grupe (Pack, Hubner, Buzek, Posselt.). Zbog sudjelovanja u pristupnim pregovorima kao zamjenica glavnog pregovarača i pregovaračica za poglavlje 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata te kao bivša državna tajnica imam razgranatu mrežu kontakata u Bruxellesu, osobito u EK.

Kanite li koristiti prevoditelja?
Tijekom formalnih izlaganja u EU parlamentu uvijek ću govoriti hrvatski jezik jer svi zastupnici promoviraju i čuvaju svoj jezik. U svakodnevnim druženjima i neformalnim kontaktima ne namjeravam namjeru angažirati prevoditelja, a to ne bi bilo ni moguće.

Dubravka Šuica, HDZ, HSP AS, BUZ

Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU?
Najveći izazov je da Hrvatska kao mala zemlja koja će dati samo 12 zastupnika od ukupno 766 u EU parlamentu bude dobro pozicionirana unutar Kluba Europske pučke stranke i da putem te velike obitelji nametne hrvatske prioritete i interese unutar Europske unije.

Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za financiranje iz EU fondova?
Prioriteti moraju biti: ravnomjerni razvitak hrvatske financijske infrastrukture, prije svega za izgradnju pelješkog mosta i ostalih prometnica, a jednako su važni poljoprivreda i ribarstvo. Hrvatski nacionalni interesi moraju nam biti ispred svega.

Kakav je vaš stav o privatizaciji vodoopskrbe, je li voda na listi ljudskih prava?
Mi moramo čuvati svoje prirodne resurse, a vodu smatram jednim od ljudskih prava, isto kao što smatram i povezanost Dubrovnika s maticom zemljom jednim od ustavnih prava.

Je li gradnja pelješkoga mosta novcem EU hrvatski prioritet?
Da. Gradnja pelješkog mosta na listi je top prioriteta jer svi građani Hrvatske, pa time i građani Dubrovnika, moraju imati jednaka ustavna prava. To znači ne živjeti iza schengenske granice nego biti dio Europe i Hrvatske.

Smatrate li da je euroskepticima mjesto u EP-u i zašto?
Stav HDZ-a jasan je od prvoga dana. Mi smo jos od 1989. za Europu. No, nije na odmet čuti ni različita mišljenja.

Što je po vama najbitnije za Hrvatsku u strategiji rasta Europa 2020?
Najbitnije je da pri donošenju ovog EU proračuna za sedmogodišnje razdoblje Hrvatska zadrži osam milijardi eura koje joj je prvotno bilo dodijeljeno.

U kojim se pitanjima namjeravate posebno angažirati u EP?
Bit će vrlo važno biti angažiran oko pitanja financiranja ravnomjernog razvitka Hrvatske, ali i u odboru za kulturu.

Poznajete li već nekoga iz stranačke grupacije kluba kojem ćete pripadati u Europskome parlamentu?
Da, poznajem puno ljudi u Europskom parlamentu, ali ja sam i potpredsjednica Europske pučke stranke za žene, gdje je čelna osoba moja kolegica Doris Pack.

Kanite li koristiti prevoditelja?
Prije svega ću afirmirati hrvatski jezik u parlamentu EU. Za engleski i njemački jezik ne trebam prevoditelje, a za ostatak ću postupiti po potrebi.

Nikola Vuljanić, Hrvatski laburisti

Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU?
Najveći će se zaokret morati dogoditi u shvaćanju zajedništva kao jedinstva različitosti, a ne bojnog polja nacija. Kad to sebi razjasnimo, moći ćemo u potpunosti koristiti prednosti Unije. To traži truda i vremena.

Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za financiranje iz EU fondova?
Europski fondovi nisu kasica-prasica iz koje ćemo osigurati ugodan život. Zemlje koje su neto uplatitelji (manje dobivaju nego što u njih ulažu) pomažu one druge, ali ne zato jer ih vole (ili ne vole) nego zato da se razina ekonomskog i društvenog standarda ujednači, kako sutra ne bi bilo potrebe za izvanrednim pomoćima. Najvažnije je aplicirati za infrastrukturne projekte koje ne možemo sami obaviti, a koji su u funkciji gospodarskog razvoja i projekte u poljoprivredi.

Kakav je vaš stav o privatizaciji vodoopskrbe, je li voda na listi ljudskih prava?
Privatizacija vodoopskrbe kriminalni je čin. Posljedice su ponegdje bile katastrofalne i Hrvatska o tome ne bi treba ni razmišljati. Posebice stoga jer su naše zalihe pitke vode među najvišima u Europi i predstavljaju jednu od najvećih strateških prednosti Republike Hrvatske.

Je li gradnja pelješkoga mosta novcem EU hrvatski prioritet?
Jedan je to od prioriteta, svakako. Naravno, ne mogu odgovoriti je li most najbolje rješenje, ili je to tunel ili možda autocesta. No, spajanje juga Hrvatske s ostatkom zemlje sigurno je od životnog interesa ne samo za jug nego i za čitavu zemlju.

Smatrate li da je euroskepticima mjesto u EP-u i zašto?
Europski parlament mjesto je na kojem su zastupljene sve značajne političke opcije kontinenta. Euroskeptici jedna su od legitimnih opcija i ne vidim baš nikakva razloga zašto ta politička skupina (opcija) ne bi bila predstavljena u parlamentu.

Što je po vama najbitnije za Hrvatsku u strategiji rasta Europa 2020?
Ponajprije definiranje vlastitih razvojnih komparativnih prednosti (a imamo ih) i njihovo harmoniziranje s europskom strategijom. U Europi, uz bolju organizaciju i dobro usmjeren tehnološki razvoj (popraćen adekvatnim obrazovanjem, možemo biti konkurentni.

U kojim se pitanjima namjeravate posebno angažirati u EP?
Temeljni profil naše stranke govori da su to teme koje se tiču radničkih prava i socijalne politike, a po vokaciji me zanimaju teme iz područja obrazovanja. Uz vanjsku politiku Europske unije (koja je, uključujući i proširenje) od ključnog interesa za Europu, ali i za Hrvatsku, to su teme kojima se uglavnom imam namjeru baviti.

Poznajete li već nekoga iz stranačke grupacije kluba kojem ćete pripadati u Europskome parlamentu?
Upoznao sam desetak članova Europskog parlamenta iz lijevog krila i s njima održavam povremene kontakte.

Kanite li koristiti prevoditelja?
Na sastancima na kojima se koriste prevoditelji namjeravam govoriti hrvatski. Hrvatski će biti jedan od službenih jezika Europske unije i mislim da ga svi moramo koristiti. Govorim engleski jezik i služim se njime u potpunosti (profesor sam engleskog), tako da bez problema mogu komunicirati u svim neformalnim prilikama kao i u formalnim kad se za to ukaže potreba.