Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 284,07 milijardi kuna, što je 3,8 milijardi ili 1,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, no udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastavio se smanjivati, pokazuje izvješće Eurostata.

Tako je, prema izvješću europskog statističkog ureda, udio javnog duga smanjen za 2,3 postotna boda – sa 78,4 posto BDP-a, koliko je iznosio na kraju drugog lanjskog tromjesečja, na 76,1 posto.

To je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Unatoč rastu nominalnog iznosa javnog duga na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u pao je zbog bržeg rasta gospodarstva u odnosu na rast dugova.

U drugom je tromjesečju, naime, BDP porastao za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Izvješće Eurostata potvrdilo je nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Na kvartalnoj je razini, pak, hrvatski javni dug u drugom tromjesečju porastao za 3,2 milijarde kuna ili 1,1 posto u odnosu na prvi kvartal, pri čemu je udio duga u BDP-u skliznuo za 0,1 postotni bod.

Tako se Hrvatska našla među 22 članice Europske unije u kojima je u drugom tromjesečju zabilježen pad udjela duga u BDP-u na kvartalnoj razini.

Isto tako, našla se i među 25 članica koje su pad tog udjela zabilježile i na godišnjoj razini.

Prema udjelu javnog duga u BDP-u od 76,1 posto Hrvatska je bolja od prosjeka u EU, s obzirom da je u tom bloku na kraju drugog tromjesečja udio duga iznosio 81 posto BDP-a.

No, Hrvatska i dalje bilježi veći udio javnog duga u BDP-u nego što to dopuštaju kriteriji iz Maastrichta – 60 posto BDP-a.