Iako zasad još nema posebnih kontrola niti blokada na granicama u Europi, situacija sa širenjem koronavirusa te prijetnjom Turske da će na Europsku uniju pustiti milijune migranata, ponovno je u fokus stavila mogućnost da europske zemlje pojačaju kontrole, hipotetski čak i zatvore promet na svojim granicama.

Situacija je posebno osjetljiva u Hrvatskoj koja s jedne strane ima vrlo veliki trgovinski promet sa sjevernom Italijom gdje je žarište širenja koronavirusa u Europi, a svi zaraženi tim virusom u Hrvatsku su ga donijeli upravo s tog područja, dok je s druge strane Hrvatske granična zemlja EU-a prema Schengenu te bi u najcrnijim scenarijima moglo doći do svojevrsne (samo)izolacije Hrvatske, kako prema EU, tako i prema Zapadnom Balkanu.

Nakon što je u Hrvatskoj jučer dijagnosticirana još jedna osoba zaražena koronavirusom koja je boravila u Italiji, ministar zdravstva Vili Beroš najavio je da se razmatraju strože mjere na granicama zbog zaraze. “Zabrinjava me situacija, ali još je epidemiološka situacija pod kontrolom u Hrvatskoj, više me zabrinjava situacija u Italiji. Tamo su 342 nova slučaja i to je ono na što ćemo se probati fokusirati. U Hrvatskoj je situacija mirna”, rekao je.

Dodao je i da se razmišlja o uvođenju dodatnih zaštitnih mjera na granicama, no upozorio je da je se mora raditi o konsolidiranoj akciji s ostalim europskim zemljama. “Izvjesno je da ako Hrvatska unilateralno uvede takve mjere da one neće rezultirati adekvatnim učincima, jer će drugim putevima isti ti transporti ulaziti u Hrvatsku”, rekao je Beroš jučer u Zagrebu.

Prijevoznici pak ističu da im ova situacija s panikom oko koronavirusa radi poteškoće u poslovanju, a obrtnici koji imaju svega po nekoliko kamiona se žale da bi zbog čitave situacije mogli čak i propasti. Najoštriji su u Udruzi hrvatskih cestovnih prijevoznika, kojoj je na čelu Dragutin Kranjčec.

Oni se protive ponovnom uvođenju obvezne 14-dnevne karantene za sve vozače koji su zadnjih tjedana dana boravili na sjeveru Italije, a radi se o velikom broju šofera koji se procjenjuje na stotine. Dragutin Kranjčec navodi da se ponovno prijeti uvođenjem te mjere koja je ukinuta prije samo tri dana. “Izričito smo protiv takve zabrane, virus ne poznaje registraciju. Po kojoj bi to logici vozači iz Italije mogli slobodno ulaziti kod nas, a mi tamo ne smijemo, odnosno ako tamo uđemo, onda moramo u karantenu”, pita se Kranjčec.

Po njemu, Italija bi s obližnjim zemljama trebala dogovoriti režim prelaska granice. Kranjčec se izričito protivi karanteni pitajući se kako će vozači uopće raditi ako nakon svakog putovanja na sjever Italije budu morali u karantenu. Prijevoznički sektor bi, prema njegovim riječima, zbog toga mogao pretrpjeti nove gubitke. Kranjčeca su, tvrdi on, u ponedjeljak zvali iz Ministarstva, mora, prometa i infrastrukture poručivši mu kako se neće moći zaustaviti ta mjera prema hrvatskim cestovnim prijevoznicima.

Darko Vukadinović, predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa Hrvatske gospodarske komore (HGK), koji inače dolazi iz jednog od najvećih hrvatskih međunarodnih prijevoznika LaLoga, ističe da usprkos najavama Ministarstva zdravstva zasad još nema nikakvih dodatnih mjera na granicama te da će nova situacija biti u slučaju ako takve, za sada još nedefinirane mjere budu uvedene.

“Imamo praktički samo jedan granični prijelaz prema Italiji s kojom najviše radimo i sa slovenske strane je već kolaps. Nekoliko hrvatskih vozača je poslano u samoizolaciju na 14 dana bez konkretnih sumnji. Što se u tom slučaju događa s robom i vozilom još je nejasno”, kazao je Vukadinović, dodavši da i ovako u sektoru imaju problema s pronalaskom radnika, a sada je situacija još i teža.

No, naglašava da je, iako im panika oko koronavirusa radi poteškoće u poslovanju, svjestan da se radi o općem društvenom problemu i da mjere koje predlažu i donose epidemiolozi i nacionalni krizni stožer imaju za cilj zaštiti čitavu društvo i zemlju te da su ih se oni spremni striktno držati. Iz prijevozničkih udruga , ponajprije Hrvatske obrtničke komore (HOK), upozoravaju da su s mjerama koje se već provode u Hrvatskoj najugroženiji obrtnici koji imaju svega nekoliko kamiona i vozača te u slučaju da se njihovi zdravi, ali “sumnjivi” vozači stave u izolaciju, obrt ne može u kratkom roku pronaći zamjenu te se izlažu velikim gubicima.

Zbog toga traže da se stvori fleksibilniji i optimalan način kontrole i prevencije vozača kamiona. Obrtnici se posebno žale na situaciju da se hrvatske prijevoznike koji voze između gradova i regija s najvećom zarazom u Italiji i Hrvatske striktno medicinski kontrolira i stavlja u preventivne izolacije, dok s druge strani prijevoznici, iz same Italije ili iz trećih zemalja mogu nesmetano voziti iste rute bez ikakvog nadzora. Da će epidemija koronavirusa značajno utjecati na globalnu trgovinu, upozorio je i čelnik Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Roberto Azevedo, predviđajući prve konkretne pokazatelje u sljedećim tjednima.

Iz multinacionalne automobilističke logističke tvrtke Gefco, koja je uvelike prisutna i u Hrvatskoj, ističu da su od početka krize s koronavirusom brojne su zrakoplovne kompanije otkazale svoje letove, a istodobno je bilo utjecaja i na pomorski i željeznički prijevoz. Kao rezultat toga mnogi njihovi klijenti iz različitih industrija se već suočavaju sa snažnim pritiscima i mogućim nestašicama vezano uz opskrbu iz Kine. Stoga su u Gefcu uspostavili tim za posebne operacije koji će ad hoc rješavati krizine situacije zbog epidemije.

FlixBus je jedan od najvećih međugradskih autobusnih prijevoznika u Europi, a lani je prevezao ukupno 62 milijuna putnika od čega njih 1,4 milijuna otpada na Hrvatsku. Iz FlixBusa ističu da i dalje pažljivo prate situaciju i u potpunosti surađuju s mjerodavnim tijelima, a osim pojačane higijene u autobusima, trenutno nemaju drugih konkretnih mjera.

S druge strane, migrantska kriza u nastajanju koja prijeti da iz Turske milijune raznoraznih migrantskih nesretnika sa svih strana svijeta silnicama visoke geopolitike gurne preko granica EU-a dignuta je na najvišu razinu. Jučer je grčko-tursku granicu posjetila najviša delegacija EU-a predvođena predsjednicom EK Ursulom von der Leyen i hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Glavni zaključak je da Grčka neće ostati sama u borbi protiv migrantske krize te je istaknuto da EU mora stvoriti jedinstvenu politiku prema migrantima, a prvi korak dogovarat će u petak na samitu ministara vanjskih poslova zemalja EU u Zagrebu.