Povećanje broja obrađenih i liječenih pacijenata, manje potrošenog novca, smanjene liste čekanja, smanjena potrošnja lijekova, samo su neki od pozitivnih pomaka koji su u posljednjih godinu dana napravljeni u Kliničkoj bolnici Dubrava.

I ova je bolnica prije četiri mjeseca ušla u sanaciju koju provodi država, a sanacijski upravitelj dr. Dragan Korolija Marinić, koji je na čelu bolnice posljednjih godinu dana, na primjedbu kako se bolnički sektor sporo ili uopće ne reformira, kaže da je sanacijske i reformske zahvate jednostavnije provesti u jednoj bolnici nego u čitavom sustavu te smatra da je hrvatsko zdravstvo solidno, iako ima još prostora za poboljšanje. Neke stvari je jednostavnije provesti u bolnici nego na razini čitavog sustava.

Naime, kada u bolnici donosite odluke one se isti čas i provode. Primjerice, ustanovili smo da je popunjenost kreveta na nekim odjelima 60 do 70 posto te smo s tih odjela maknuli nekoliko kreveta i trokrevetne sobe pretvorili u dvokrevetne. Na ovaj smo način povećali i kvalitetu rada i kvalitetu oporavka pacijenta te povećali popunjenost. Pacijenti su dobili veći komfor, dok je dobro i medicinskim sestrama koje rade na manji broj kreveta, a efekt je isti kao da sam zaposlili 10 ili 20 sestara. 

Postoje li razlike u upravljanju s obzirom da je bolnica u sanacijskom programu?
U operativnom smislu ne postoji. A i sve odredbe koje su došle sa sanacijom bile su od prvog dana u mom programu. Proces upravljanja će možda biti malo strukturiraniji s obzirom na sastav sanacijskog vijeća i da postoje i regionalni koordinatori. U poslovanju imate tri vrste poduzeća, imate loša poduzeća koja su gubitaši i kojima treba hitno liječenje, imate poduzeća koja solidno posluju i treba im  "realignment" odnosno postepena promjena i rekao bih da su Dubrava i ostale kliničke bolnice u toj poziciji, i imate startup poduzeća. Ovisno o poduzeću odnosno ustanovi, različiti su i pristupi upravljanju.  

Mislite da bolnice mogu izaći iz kategorije gubitaša?
Apsolutno. Ali mora se prvo vidjeti potrebe na razini države. Godišnje se u Hrvatskoj hospitalizira oko 730.000 pacijenata. Ako to znamo onda je jednostavno izračunati koliko nam treba akutnih i kroničnih kreveta, koliko nam treba doktora i sestara. Koliko mi je poznato, Ministarstvo zdravlja provodi opsežne analize i reformske poteze. Sve je detaljno razrađeno u Strategiji 2020., koju je Hrvatski Sabor usvojio u rujnu prošle godine.

Koliko nam onda treba kreveta, liječnika i sestara?
Mogu govoriti samo na razini Dubrave. Imamo ugovoreno 600 kreveta, pružamo zdravstvenu zaštitu regiji od 300.000 stanovnika ili 500.000 sa prstenom kada govorimo o interventnoj kardiologiji odnosno zbrinjavanju pacijenata s akutnim  infarktom. Uz to, bolnica ima i prepoznatljive liječnike koji su stručnjaci u svom području pa nam dolaze i pacijenti iz čitave Hrvatske. Primjerice, pacijent s reumatoidnim artritisom iz Dubrovnika prvo prođe Split i na koncu dođe kod nas jer se želi liječiti kod referentnog liječnika. No, problem je onda što taj skupi lijek ide iz našeg proračuna pa smo tako, primjerice, u prvih šest mjeseci ove godine na skupe lijekove potrošili 13,8 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani kada smo potrošili 13,1 milijun. Stoga mislim da je potrebno uvesti princip da novac u sustavu prati pacijenta odnosno da se plaća ustanovi u kojoj se pacijent liječi. 

Kakvi su ostali rezultati poslovanja?
Brojke su vrlo upečatljive. Broj pacijenata u specijalističko-konzilijarnoj zaštiti je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porastao sa 136.000  na gotovo 152.000 odnosno za oko devet posto. U istom razdoblju je broj hospitaliziranih pacijenata veći za 70, odnosno za pet posto. Drugim riječima, liječili smo više pacijenata i u bolnici i kroz ambulante, a istovremeno smo potrošili 1,4 milijuna kuna manje odnosno 66 milijuna u odnosu na 67,4 milijuna lani. Kada se to korigira za PDV, koji je na snazi od početka ove godine, dolazimo do brojke od oko četiri milijuna kuna manje.

Kako ste to postigli?
Racionalnom farmakoterapijom i primjenom smjernica u pet mjeseci uspjeli smo na razni bolnice smanjiti potrošnju lijekova za šest posto odnosno za četiri milijuna kuna. Naime, od nove godine provodimo jediničnu terapiju na nekoliko Zavoda po principu kako je to prije 16 godina na kardiokirurgiji uvela naša voditeljica bolničke ljekarne. Trenutno na svakom odjelu postoji priručna apoteka i malo skladište i potrošnja je zbog toga veća. Uvođenjem jedinične terapije na Zavodu za abdominalnu kirurgiju smo u prvih pet mjeseci potrošili 31 posto manje novca za lijekove, a na Zavodu za vaskularnu kirurgiju 26 posto manje. 

Jesu li pacijenti pri tom uskraćeni za lijekove?
Ne. Pacijent svako jutro dobije na ime i prezime terapiju koja se za njega pakira u apoteci, a lijekovi ne stoje na lageru na odjelu. I to ćemo proširiti na cijelu bolnicu, ove jeseni to uvodimo na internu kliniku koja je najveći potrošač. No, za to nam treba još ljudi i aparat koji je vrijedan pola milijuna eura i za koji smo već pripremili dokumentaciju kako bi aplicirali na europske fondove. 

Kakvo je bilo stanje na računu kada ste preuzeli bolnicu?
Imali smo minus od 21 milijun kuna koji je riješen prošle godine tijekom sanacije dugova. Kako su se krajem godine počeli smanjivati limiti, godinu smo završili na plus jedan milijun odnosno imali smo minus od šest milijuna, ali smo istovremeno potraživali sedam milijuna od HZZO-a. Ove godine nastavio se pad prihoda budući da je HZZO smanjio limit pa tako danas imamo 85 posto onoga što smo imali u prosincu ili siječnju. 

I kako se snalazite?
Nedostaje nam ona količina novaca za koliko je smanjen limit u odnosu na prošlu godinu. Nadam se da ćemo to uspjeti nadoknaditi kroz racionalnu farmakoterapiju i restrukturiranje i racionalno korištenje ljudskih resursa te kroz povećanje prihoda. Također treba voditi računa o tome da nam svaka faktura bude plaćena. 

Koliko trošite na plaće?
Oko 75 posto mjesečnog limita. Kolektivni ugovor koji je bio na snazi od početka godine, konzumirao je oko milijun kuna mjesečno. 

Ima li tu prostora za uštede?
Postoji prostor na izdacima za dežurstva i pripravnosti. Tu ćemo napraviti analizu stanja te prava i obveza i sukladno tome uputiti prijedloge nove organizacije sanacijskom vijeću.

Kako još možete smanjiti rashode?
Pripremamo projekte energetske učinkovitosti budući da je ova bolnica izuzetno energetski ovisna. Komforno je građena pa tako imamo 100 četvornih metara prostora po krevetu, za razliku od ostalih koje imaju približno 30. Zbog toga na godišnjoj razini trošimo oko 40 milijuna kuna za energente. Procjenjujemo da bi provođenjem svih zacrtanih projekata mogli uštedjeti oko 40 posto novca što znači 16 milijuna kuna godišnje manje izdataka za režije. 

A postoji li način da povećate prihode?
Radimo na tome da postanemo regionalni centar izvrsnosti, da pojačamo rad subotom i nedjeljom te da privučemo pacijente iz regije koji sami plaćaju usluge. Prvi smo to počeli raditi kako bi se smanjile liste čekanja, ali budući da je HZZO smanjio cijenu boda, danas moramo raditi 30 posto više da bi dobili istu sumu novca. 

Ministar je nedavno najavio mogućnost primanja privatnih pacijenata u javnim bolnicama u slobodnim terminima. Kako spriječiti manipulacije i korupciju odnosno da se pacijenti ne preusmjeravaju u popodnevne termine koji se plaćaju ili da privatni pacijenti ne ulaze u javne termine?
Ministarstvo je napravilo pravilnik o dopunskom radu liječnika baš na tom tragu. Njime će se regulirati mogućnost da sanacijski upravitelj odobri liječniku specijalisti rad u privatnoj praksi izvan bolnice, pa onda možda i u bolnici, ali samo pod uvjetima određenim pravilnikom.

Što mislite o uvođenju smjenskog rada?
Za sestre i srednje osoblje će to biti dobro. Sestre trenutno ostvaruju vrlo visoku satnicu na prekovremenom radu jer pristaju raditi u turnusima. Drugim riječima, rade jedan dan dvanaest sati, onda sutradan od sedam navečer do sedam ujutro i onda su dva dana slobodne. Na taj način rade svaki drugi dan odnosno 15 dana u mjesecu. A ponekad rade dva dana za redom i jednu noć i na taj način odrade 36 sati. Trenutno to analiziramo i pokušat ćemo to riješiti u dogovoru s Ministarstvom i to na način da barem na intenzivnim radilištima kao što su šok sobe ili operacijske sale uvedemo smjenski rad. Sve ove promjene biti će usklađene sa zakonskim okvirom i kolektivnim ugovorom.

A što će biti s liječnicima?
Već sad na nekim zavodima imamo smjenski rad odnosno sale rade i popodne, a to ćemo od jeseni još i pojačati. 
Kirurzi koji ne mogu operirati ujutro, operirat će popodne, zajedno sa cijelim timom.

Ima li otpora?
Što se tiče kirurga neće biti problema jer stalno traže da se otvore nove sale. Ritam u kojem ćemo to uspjeti napraviti ovisit će o srednjem kadru. Razlog zašto želimo dodatno pojačati rad sala jest i taj što smo od Ministarstva dobili intraoperacijski CT. Riječ je o aparatu koji pomaže kirurzima koji operiraju kralježnicu ili mozak i moraju staviti vijak da putem 3D snimke vide do kuda taj vijak ide. Taj uređaj koji se trenutno montira u bolnici nema nitko od Beča do Soluna. Investicija je vrijedna oko šest milijuna kuna i omogućit ćemo da se koristi od sedam ujutro do sedam navečer i da ga koristi što veći broj liječnika. Službeni početak rada bit će u rujnu.

Kakve su liste čekanja?
U prvih pola godine smo ostvarili cilj koji je postavljen na nacionalnoj razini odnosno za 50 posto smo smanjili liste za 16 dijagnoza. Vozimo dalje, ali događa nam se apsurd da što više radimo to nam više pacijenata dolazi. Primjerice, na magnet se čeka 100 dana, ali nam se stalno povećava broj pacijenata i morat ćemo povećati propusnost. To je bio razlog zašto smo uveli i popodnevni rad. Djelatnici su zadovoljni jer im je to dodatni prihod, a s druge strane pacijentima je povećana dostupnost. U prva četiri mjeseca smo za deset milijuna kuna prebacili realizaciju, ali s obzirom da je vrijednost boda smanjena za 30 posto moramo nastaviti raditi na taj način kako bismo opravdali mjesečni limit koji dobivamo od HZZO-a. 

Javna nabava

Vi ste jedna od bolnica koja je vodila postupke objedinjene javne nabave. Kakvi su rezultati?

Od osam velikih grupa, pet natječaja je provedeno i potpisani su ugovori. Provodili smo natječaj za potrošne i medicinske materijale za plastičnu kirurgiju, gastroenetrologiju, transfuziologiju, vaskularnu kirurgiju i  sterilizaciju, a uštede su od 12 do 41 posto što je oko 30 milijuna kuna. A prave uštede tek očekujemo jer su preostala tri natječaja vrijedna oko 470 milijuna i procjenjujemo da bi i tu mogli uštedjeti od 10 do 30 posto. Pripreme su gotovo i natječaji će uskoro biti raspisani.

Kako je moguće da su cijene toliko niže?

Postignute cijene vjerojatno su razlog tenderirane količine, ali i transparentnosti.