Idući put kad posegnete za torbicom omiljenog brenda ili parfemom na ulici svjesni da nije riječ o originalu, promislite jer na taj način kupujete proizvod lošije kvalitete, ali i uništavate domaću i europsku ekonomiju.  

Svake godine u Hrvatskoj se iz BDP-a kupnjom piratskih ili krivotvorenih proizvoda izgubi gotovo dvije milijarde kuna, točnije 1,97 milijarda kuna, a zbog toga se ne otvore oko 4172 radna mjesta. Izračunao je tako Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo koji je proučavao promet krivotvorenih proizvoda u devet sektora. Gubici prodajnih prihoda i radnih mjesta uzrokovani krivotvorenjem u Hrvatskoj su iznad prosjeka EU, a u usporedbi s prosjekom EU sektor koji je ponajviše pogođen gubicima u prodaji u Hrvatskoj su torbice. Ukupno Europskoj uniji takva 'off prodaja' uzima 631 milijardu kuna, što je malo manje od dvogodišnjeg hrvatskog BDP-a, a negativan učinak na svijet rada rezultira sa 790.000 radnih mjesta manje nego što bi ih bilo da su ti proizvodi plasirani kroz registriranu ekonomiju.

Na tržištu se svake godine gubi više od 364 milijarde kuna, što čini 7,4 posto ukupnog prometa u devet istraživanih sektora, a dodatno se neizravnim utjecajem izgubi 267 milijardi kuna jer proizvođači kupuju manje proizvoda i usluga od dobavljača. Države su visoko stimulirane riješiti problem jer godišnje EU proračuni gube 109 milijardi kuna. Iako su hrvatske brojke tek mali dio onih europskih, krivotvorenje i piratstvo ministru financija ipak uzima oko 600 milijuna kuna nerealiziranih prihoda proračuna, dovoljno za isplatu dvogodišnje božićnice svim zaposlenicima javnih i državnih službi. A koje 'lažnjake' kupuju Hrvati? Slijedi se uglavnom europski trend i najviše se kupuje krivotvorena odjeća i obuća.
 

Na 'fake' haljine, cipele i ostale odjevne predmete Hrvati potroše oko milijardu kuna, a Europljani čak 199 milijardi kuna. Na drugom mjestu najpopularnijih krivotvorenih proizvoda u Hrvatskoj i u EU nalaze se lijekovi, a riječ je o proizvodima na koje redovito upozorava HALMED. Razvijeno je i tržište krivotvorenih torbi i kozmetike na koje se u Hrvatskoj, prema procjenama, potroši i do 300 milijuna kuna, dok piratska glazba kod nas uzima tek milijun kuna s tržišta.

Na tržištu je i mnogo krivotvorenog alkohola pa čak i dječjih igračaka. "Nadamo se da će rezultati naših istraživanja pružiti potrošačima dodatne informacije i pomoći im u donošenju odluka. To je posebno važno u ovo doba godine kada obavljaju božićnu kupnju i odabiru darove",  izjavio je izvršni direktor EUIPO-a António Campinos nakon objave rezultata istraživanja, koja će se nastaviti i 2017., ali u drugim sektorima. Dok su sada ispitivali stanje kozmetičkih proizvoda i proizvoda za osobnu njegu, odjeću, obuću, sportsku opremu, igračke i igre, nakit i ručne satove, ručne torbice, glazbu, alkoholna pića i vino te farmaceutske proizvode.