Na kraju listopada prošle godine hrvatski javni dug iznosio je 290,9 milijardi kuna, što je 680 milijuna kuna manje u odnosu na prethodni mjesec, ali 3,5 milijardi kuna ili 1,2 posto više nego godinu dana prije, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Rast javnog duga na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica rasta unutarnje komponente duga opće države, koja je krajem listopada iznosila 185,8 milijardi kuna, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodna banke (HNB).

"Promatrajući prema sastavnicama unutarnje komponente javnog duga vidljivo je kako je povećanje duga u promatranom razdoblju generirano porastom duga središnje države po osnovi zaduživanja kratkoročnim i dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima", navodi se u analizi.

S druge strane, vanjska komponenta duga opće države bila je u listopadu za 3,1 posto niža na godišnjoj razini te je iznosila 105,1 milijardu kuna.

"Navedeno smanjenje isključivo je generirano smanjenjem inozemnog duga središnje države po osnovi dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira", navode analitičari RBA, pojašnjavajući kako dug opće države uključuje dugovanja sektora središnje države, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti.

Pritom je udio duga središnje države u ukupnom javnom dugu u listopadu iznosio 98,4 posto.

U analizi se navodi i da je u studenom prošle godine država na inozemnom tržištu kapitala izdala 1,275 milijardi eura euroobveznica, a na domaćem obveznice u vrijednosti 5,8 milijardi kuna.

"Obzirom da se radi o refinanciranju starih dugova, samo stanje javnog duga po ovoj osnovi ne bi se trebalo promijeniti, dok su nova izdanja poboljšala ročnu strukturu duga te smanjila troškove kamata. Uzimajući u obzir procijenjeni nastavak rasta gospodarstva na razini cijele 2017. očekujemo daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na razinu blago ispod 80 posto BDP-a", zaključuje se u analizi RBA.