Dug opće države u Hrvatskoj je na kraju 2013. iznosio blizu 250 milijardi kuna ili 75,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je prema novoj ESA 2010 metodologiji 8,6 postotnih bodova više nego prije, jer su u obuhvat opće države uključene Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka Zagreb, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).

Primjenom nove metodologije ESA 2010 za razdoblje od 2010. do 2013., konsolidirani je dug opće države u prosjeku porastao za 27 do 29 milijardi kuna godišnje. Tako je u 2012. iznosio 212,9 milijardi kuna ili 64,4 posto BDP-a, a u 2013. godini 249,8 milijardi kuna ili 75,7 posto BDP-a, dok je prije revizije iznosio 67,1 posto BDP-a.

"Dug opće države promijenio se isključivo zbog povećanja obuhvata podsektora središnje države, čime su primljeni krediti tih jedinica ušli u obuhvat duga", objavio je, uz ostalo, DZS u sklopu listopadskog izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države izrađenom po novoj metodologiji ESA 2010 i sukladno uredbi Europske komisije o sprječavanju prekomjernog deficita.

Na kraju ove godine konsolidirani dug opće države mogao bi, prema projekcijama Ministarstva financija, iznositi 268,5 milijardi kuna ili 81,8 posto BDP-a.

Procijenjeni deficit opće države 19 milijardi kuna

U izvješću DZS-a navodi se kako je prema novoj metodologiji ESA 2010 povećan i deficit konsolidirane opće države posljednjih godina. Tako je, u odnosu na prethodne podatke, u 2013. proračunski deficit povećan za otprilike milijardu kuna, na 17,18 milijardi, ili 5,2 posto BDP-a, dok je prije revizije bio 4,9 posto BDP-a. Za 2012. godinu deficit konsolidirane opće države povećan je, pak, za 2,3 milijarde kuna, na 18,6 milijardi, ili 5,6 posto BDP-a.

Predstavljajući to izvješće na konferenciji za medije, ravnatelj DZS-a Marko Krištof kazao je da je deficit sektora opće države za 2013. ipak manji nego u 2011., kada je deficit bio najveći i iznosio 7,7 posto BDP-a. Istaknuo je da je bez 11,1 milijardu kuna troškova kamata u 2013., što je 3,4 posto BDP-a, ukupni deficit iznosio 1,8 BDP-a.

Promjena u odnosu na raniju, travanjsku notifikaciju DZS-a za 2013. je za milijardu kuna veća, od čega je uključivanje HAC-a i ARZ-a u obuhvat pridonijelo s 337 milijuna kuna, revizija bruto investicija u fiksni kapital 461 milijun, a ažuriranje izvora podataka u odnosu na prijašnje te njihov tretman prema ESA 2010 za 219 milijuna kuna.

Prema projekcijama Ministarstva financija, manjak državnog proračuna u 2014. iznosit će oko 19 milijardi kuna ili 5,8 posto BDP-a.

Krištof je istaknuo i da su prema uredbi EK za izvješća o prekomjernom deficitu sada zaduženi nacionalni statistički uredi, dok je to prije u Hrvatskoj bilo u domeni Ministarstva financija, što znači i da se u ovom izvješću primjenjuju sve definicije iz nacionalnih računa.

Objasnio je da to još znači i da se neki prihodi koji se do sada nisu tretirali kao porezni, poput pretplate HRT-a, boravišne pristojbe i drugih, sada tako tretiraju, pa su i brojke u ovom izvješću različite od onih iz državnog proračuna i Ministarstva financija.

Dijelom se pritom povećao obuhvat sektora opće države, za sada samo za dva javna poduzeća, HAC i ARZ, dok će u doglednoj budućnosti u obuhvat ući još neka poduzeća, poput zagrebačkog ZET-a, većih komunalnih poduzeća i slični, ali s obzirom da je za njih ta 'obveza' nastala tek ove godine, nema se s čime usporediti podaci pa će u izvješće tek za dvije-tri godine, kazao je Krištof.

Objašnjavajući obuhvat izvješća, Krištof je naglasio da se osim kvantitativnih uzima i kvalitativni element, čime se zapravo dodatno kontrolira utjecaj države na neku institucionalnu jedinicu.

Promjena je i 'pravilo 50 posto' koje kaže da udjel tržišnih prihoda u ukupnim troškovima proizvodnje mora biti veći od 50 posto kako bi se jedinica mogla klasificirati izvan sektora države, pri čemu je novost da u troškove proizvodnje sada ulaze i troškovi kapitala i kamata, pa je upravo zbog toga HAC ušao u obuhvat opće države, kaže Krištof.

Novost je i da je DZS prvi put objavio povijesnu seriju temeljnih agregata sektora države, što se može vidjeti na njihovim web stranicama, a izvješće pokazuje i da je lokalna država u blagom suficitu za 76 milijuna kuna, dok je većinu deficita učinila središnja država, ukupno 18,6 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a.