Rekao je to predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Hrvoje Čuvalo, poručivši da je zadatak HBOR-a kao nacionalne razvojne financijske institucije “ući u taj prostor i što ga više popuniti sa svojim inicijativama”.

Čuvalo je podsjetio da je HBOR, zajedno i sa Europskim investicijskim fondom (EIF), u proteklih oko pet godina pokrenuo pet fondova rizičnog kapitala, kroz koje je do sada provedeno oko 150 ulaganja u poduzeća iz raznih djelatnosti, poput IT-ja, proizvodnje, turizma itd.

U tih pet fondova koji posluju na tržištu HBOR je uložio, ili ima obavezu uložiti, oko 50 milijuna eura, a fondovi su trenutno “teški” oko 300 milijuna eura. “Dakle, imamo multiplikator šest puta na HBOR-ovo ulaganje. Mislimo da je to jedno sasvim dobro ostvarenje te put i smjer kojim trebamo nastaviti”, istaknuo je Čuvalo.

Dva nova “private equity” fonda

Najavio je i da bi iduće godine, u sklopu CROGIP II inicijative, trebala biti pokrenuta dva nova “private equity” fonda, o čemu su s EIF-om već potpisani sporazumi. S obzirom da će ti fondovi koristiti i sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), napomenuo je Čuvalo, najmanje 25 posto njihovih ulaganja mora biti usmjereno na “zelene” i klimatske projekte. Također, najmanje 70 posto ulaganja mora se odnositi na hrvatske projekte, dodao je čelnik HBOR-a. 

Ove godine je pokrenut i pilot projekt usmjeren na formiranje okvirnih kreditnih linija za poduzetničke potporne institucije, a do kraja ove godine bi trebao biti potpisan i sporazum s jednom takvom institucijom – Zagrebačkim inovacijskim centrom (ZICER). Ukoliko se projekt pokaže dobrim, preslikat ćemo ga i na ostale poduzetničke potporne institucije, rekao je Čuvalo.

Cilj programa je omogućiti financiranje inovativnih poduzetnika u najranijoj fazi razvoja poslovanja, kao i potaknuti potporne institucije na pružanje financijske podrške perspektivnim poduzećima.

Čuvalo je rekao da je u izradi i nova strategija poslovanja HBOR-a za razdoblje 2025.-2029., kojom je definirano pet ključnih područja kojima će se ta razvojna banka baviti, a jedno od njih se upravo odnosi na “equity” aktivnosti.

“Ulaganja u rizični kapital od suštinskog značaja za razvoj inovacija”

Drugi važan dokument je strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, izrađuje ga Ministarstvo financija, pri čemu se očekuje i “velika i aktivna” uloga HBOR-a, putem osnivanja novih fondova rizičnog kapitala, specijalizirane za određene tržišne niše, kazao je Čuvalo.

O potrebi jačanja domaćeg tržišta kapitala i izradi strateškog okvira govorio je i Leon Žulj, ravnatelj Uprave za trgovačka društva u državnom vlasništvu, koncesije i državne potpore u Ministarstvu financija, rekavši da je pritom identificirano pet glavnih strateških ciljeva – regionalna tržišna integracija, digitalizacija tržišta kapitala, unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima, povećanje likvidnosti na tržištu te razvoj novih investicijskih instrumenata i načina financiranja.

“Naš cilj je izgradnja snažnog, učinkovitog i transparentnog tržišta kapitala, koje će privući domaće i međunarodne investitore, ojačati gospodarsku otpornost te potaknuti održivi rast”, poručio je. 

Između ostalog, Žulj je rekao da ne postoji razvijeno tržište kapitala bez ulaganja u rizični kapital. “Takva ulaganja su od suštinskog značaja za razvoj inovacija, a to posljedično rezultira velikom vrijednošću, kako za lokalnu, tako i europsku ekonomiju”, rekao je Žulj.

Dodao je i da takva ulaganja pružaju priliku mladim i inovativnim poduzećima, kojima banke nisu u mogućnosti pružiti financijsku podršku, da razviju nove tehnologije od kojih će korist imati društvo u cjelini.