Na hrvatskim cestama čak 21 posto neispravnih vozila

Autor: Poslovni dnevnik , 29. prosinac 2013. u 22:00
Neispravan uređaj za kočenje ima čak 22 posto automobila/Tomislav Miletić/PIXSELL

Prosječna starost osobnih automobila prošle godine bila je 11,38 godina, a logičan je zaključak da pouzdanost automobila pada s njegovim starenjem.

Kroz sustav stanica za tehničke preglede godišnje se u Hrvatskoj obavi gotovo 1,9, milijuna pregleda. Ustanovljeno da postoji jasna tendencija rasta prosječne starosti svih kategorija vozila zadnjih nekoliko godina.

Kako su osobni automobili najzastupljeniji u voznom parku RH prosječna starost ove grupe vozila 2002. Godine bila je ispod 10 godina i imala je tendenciju pada sve do 2008. godine nakon čega, zbog značajnog pada broja novo registriranih automobila, ponovno raste. Tako je nažalost, prosječna starost osobnih automobila prošle godine premašila 11 godina, točnije 11,38 godina. Logičan zaključak je da pouzdanost automobila pada s njegovim starenjem, a što sigurno ima izravan utjecaj na sigurnost u prometu na cestama.

Od gotovo 1,84 milijuna pregledanih vozila, čak 21 % je proglašeno neispravnim. Najčešće neispravnosti odnose se na svjetlosnu opremu vozila (33,5%), uređaj za kočenje (22%), na elemente ovjesa, osovine i kotače (8,5%). Slična situacija s nepravilnostima na navedenim dijelovima nalazi se i u najrazvijenijim zemljama EU. Primjerice, u Njemačkoj je na tehničkom pregledu palo skoro 19% vozila. 

Analiza prometnih nesreća
Ako se uzme u obzir da je prosječna starost osobnih automobila u Njemačkoj manja od vozila u Hrvatskoj, ovi podaci govore u prilog tvrdnji da je tehnologija tehničkih pregleda u Hrvatskoj na razini razvijenih zemalja EU. Također, rezultati tehničkih pregleda upućuju na činjenicu da se prosjeku na hrvatskim cestama vozi najmanje 20-ak% tehnički neispravnih vozila, a neke od neispravnosti imaju izravan utjecaj na sigurnost u prometu na cestama. Analiziraju li se podaci o uzrocima prometnih nesreća u Hrvatskoj, tehnička ispravnost vozila gotovo da se i ne spominje. No nameće se logično pitanje – jesu li nedostaci koji su im utvrđeni mogli biti uzročnici prometnih nesreća? Odgovor na ova i slična pitanja tražile su u razvijene zemlje EU. Tako je primjerice Njemačka provela veliko istraživanje kojim je pokazano da je otprilike 30 posto vozila koja su sudjelovala u prometnim nesrećama imalo neku tehničku neispravnost.

Hrvatski projekt
Od toga ih je više od 20 posto imalo takvu neispravnost koja je mogla biti izravnim uzročnikom prometnih nesreća. U ovom trenutku Centar za vozila Hrvatske pokrenuo je dugogodišnji projekt koji za cilj ima utvrditi koliko je prometnih nesreća u Hrvatskoj uzrokovano tehničkom neispravnošću vozila. 

Komentirajte prvi

New Report

Close