Duško Knežević najveći je crnogorski biznismen. Njegova Atlas Grupa pokriva gotovo sve gospodarske sektore – imaju najveću banku, najveću građevinarsku tvrtku, medije, hotele…

Iako posluju u nekoliko zemalja regije u Hrvatskoj nisu prisutni. Zašto Atlasa nema u Hrvatskoj, kakva je poslovna klima Crne Gore i zašto je bitna regionalna suradnja za rast gospodarstva za Poslovni dnevnik govori Duško Knežević.

U Upravnom ste odboru Summit100. Zašto je regionalno ujedinjavanje i udruživanje tako važno?
Veća ekonomska suradnja generira veći benefit za svaku od država. Posebno je važna koordinirana strategija u energetici, infrastruktrurnim projektima i poljoprivredi koja omogućava održiv rast gospodarstva u regiji, a time i veću stabilnost i privlačnost za izravne strane investicije koje su neophodne za svaku od država. Sammit100 je inicijativa poduzetnika regije koja je inicirana upravo namjerom jačanja održivog i ekonomski logičnog udruživanja u regiji koje će generirati zajedničku dodanu vrijednost ne samo za poslovnu  zajednicu već i za sve građane. Međuzavisnost zemalja regije je velika i neminovna, pitanje je samo da li ćemo joj strateški pristupiti i planski diktirati uvjete koji će jačati pozitivne aspekte te međuzavisnosti i kontrolirati negativne trendove za koje je Balkan povijesno pokazao veliki  talenat. Mi kao regija najbolje prepoznajemo svoje potrebe i ako ih na pravi način procijenimo možemo postati važan čimbenik europske sadašnjosti i budućnosti.

Nakon lanjskog Summita osnovan je regionalni građevinski konzorcij Feniks. Postoje li naznake da će se i nakon ovogodišnjeg Summita iznjedriti slična ideja u nekom drugom sektoru?
Summit je formiran s idejom udruživanja kojemu su cilj konkretne akcije i  rezultati. Feniks je projekat koji se već pokazao održivim i konkretnim u rezultatima i koristima za udružene građevinske kompanije. Turizam, hrana, energetika i financijsko tržište su sektori koji ciljaju na konkurentnost na europskom i globalnom tržištu te zahtijevaju višu razinu udruživanja. Za njih analiziramo prostor i mogućnosti za projekte koji će koristiti neiskorištene  sinergijske mogućnosti poduzetnika okupljenih u našoj inicijativi. Te mogućnosti su velike i mjerljive, a uz adekvatnu podršku državnih administracija mogu stvoriti dodanu vrijednost za sve građane regije. Volja državnih tijela je vidljiva, a pokazuje ju i ovaj sammit pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića i njegovih kolega s zapadnog Balkana. Međutim, treba nam odlučnija i brža administracija koja bi konkretizirala regionalne  gospodarske integracije kroz zakonske akte, smanjenje administrativnih barijera i stvaranje uvjeta za brži protok kapitala u regiji.

Atlas Grupa najveći je investitor u Crnoj Gori. Imate li u planu neku novu akviziciju ili veće ulaganje?
Upravo smo u glavnom gradu Crne Gore završili Atlas Capital Centar, nekretninsku investiciju vrijednu 150 milijuna eura koju smo realizirali zajedno sa kraljevskom obitelji iz Abu Dhabija. Sa Abu Dhabi Capital Group,  kompanijom s kojom smo surađivali na ovom projektu, planiramo i zajedničko ulaganje u transformaciju bolničkog kompleksa u Bokokotorskom zaljevu u Meljinama u luksuzni objekat zdravstenog turizam. S investitorima iz Azerbajdžana pregovaramo oko zajedničke realizacije nekoliko luksuznih odmarališta na crnogorskom primorju. Posebno su zainteresirani za projekt  Punta Mimoza, kompleks vrijedan 400 milijuna eura, koji sadrži tri mediteranska sela, marinu i prateći sadržaja koji će se graditi na Rtu Kobila kod Herceg Novog na samoj granici sa Hrvatskom. 

Hrvatsko tržište ne poznaje opseg vašeg poslovanja. Namjeravate li jače nastupiti u Hrvatskoj?
Atlas grupa osnovana je prije 25 godina u tadašnjoj Jugoslaviji i od export-import kompanije s kojom se počelo prerasla je u međunarodni konzorcij, koji obuhvaća 30 kompanija koje se bave bankarstvom, financijama, nekretninama, građevinom, turizmom, obrazovanjem, zdravstvom i medijima. Osnivači smo i Univerziteta Mediteran, prvog privatnog sveučilišta u Crnoj Gori i Beogradske bankarske akademije u Srbiji. Od samog početka polagali smo dosta u izgradnji jakih poslovnih veza s financijskim institucijama kao što su Abu Dhabi Capital Group u vlasništvu kraljevske porodice iz UAE, Bursa Istanbul, Mace London, Piraeus Bank, EBRD, Century 21 Real Estate, Turner Real Estate USA. Partnerstva su osnova naše poslovne strategije i na taj način gledamo i mogućnost ulaska na Hrvatsko tržište. Turizam, posebno naši  projekti u Bokokotorskom zaljevu predstavljaju odličnu priliku za suradnju s hrvatskim kompanijama.

Crna Gora je otvorila tržište nekretnina strancima. S vremenske distance mislite li da je to bila dobra ideja?
Da, jer u većini slučajeva riječ je o ozbiljnim investitorima koji su uz jačanje lokane turističke ponude donosili i pristup tržištima na kojima je Crna Gora bila malo ili nimalo prisutna. 

Koji su poticaji ulagačima, po vašem mišljenju, bili presudni u slučaju Crne Gore koja je privukla značajne volumene stranog kapitala na svoju obalu?
Bogatstvo Crne Gore je prije svega u njenoj strateškoj poziciji na križanju Mediterana i Balkana, Europe i Euroazije što je čini mikrokozmosom kultura, topografije i prirodnih resursa. To je stvorilo prednosti Crne Gore, po kojima je ona i poznata u međunarodnim poslovnim krugovima. To je dovelo i do različitih stranih investicija, diverzificiranih i po regijama iz kojih dolaze i industrijama u kojima se realiziraju. Tako je Azerbajdžan počeo sa realizacijom turističkog projekta vrijednog pola milijarde eura, turske investicije su u infrastrukturi i industriji, a kineske investicije će biti u infrastrukturi. Ako se uz to dodaju značajne investicije iz zemalja EU u području telekomunikacija, energetike i turizma kao i one iz Rusije, Crna Gora se potvrđuje kao otvorena i vrlo primamljiva destinacija za investitore iz cijelog svijeta.  

Jedna od tema sastanka inicijative Brdo-Brijuni je i Jadransko-jonska autocesta. Crna Gora nije još izgradila svoj dio autoputa. Koliko je važan tako veliki infrastrukturni projekt za ukupno gospodarstvo?
I jadransko-jonska magistrala kao i autocesta i željeznička pruga prema Srbiji strateški su projekti za održiv razvoj crnogorskog gospodarstva. Infrastrukturni energetski projekti i jadransko – jonski plinovod primjeri  su  velike ekonomske međuovisnosti  u regijia. Svjedoci smo da su neki od tih projekata usporeni nedovoljnom dinamikom suradnje i nedostatkom konsezusa zemalja regije. Ono što nam svima treba i što stoji u začetku ideje Sammita100 je da svi shvatimo kako ćemo mnogo više koristi imati kao partneri i sa koordiniranom strategijom, nego kao konkurentni na u ovom trenutku ipak malom i krizom dosta oslabljenom tržištu zapadnog Balkana. Treba nam više razmišljanja po principu pogleda iz vana – načina na koji našu regiju  promatraju strani investitor, a koji u većini slučaja traže i ulaze u projekte koji imaju regionalni kapacitet jer pojedinačna tržišta zemalja vide kao premala za održive projekte. 

Poduzetnička klima

U Hrvatskoj se mnogi poduzetnici žale na antipoduzetničku. Kakvo je stanje u Crnoj Gori?

Mislim da sve zemlje regije dijele slične problem u tom smislu. Tako u svim zemljama zapadnog Balkana razvoj poduzetništva i priljev direktnih stranih investicija usporavaju duge administrativne procedure, nepredvidivost u procjenama oporezivanja i regulative o vlasničkim pravima… Upravo  ti  zajednički problemi i daju poseban značaj Inicijativi Summita100  koja okuplja vrlo konktretna iskustva i daje preporuke na koji način se zajednički i efikasnije nositi sa barijerama koje usporavaju rast naših ekonomija. Jer, nezaboravim, te preporuke u našem slučaju dolaze upravo od onih koji se svakodnevno  susreću  s njima i možda su  u boljoj  poziciji od nadležnih institucija da prepoznaju multidisciplinarne načine na koje ih  je moguće nadići.