Vrh vodenog vala na Dunavu ušao je u Hrvatsku kod Batine u srijedu u dva sata ujutro, poplavivši izletničko naselje Zeleni otok. Razina rijeke dosegla je 7 metara, a zahvaljujući pripremama koje traju od prošlog tjedna, smatra se da je najgori ishod izbjegnut, izvijestio je HRT. Istraživači Svjetske meteorološke organizacije (WWA) utvrdili su da su klimatske promjene pojačale oborine za najmanje 7%, što je rezultiralo količinama vode koje bi bile dvostruko manje vjerojatne bez ljudskog utjecaja, piše Guardian.

Zašto umjetna inteligencija nije uspjela preduhitriti razmjere oluje Boris koja je sredinom rujna poharala središnju Europu i usmrtila 24 ljudi? I hoće li AI slične scenarije ikad posve moći predvidjeti, na stručnom skupu “Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo” u organizaciji Poslovnog dnevnika u zagrebačkom Zonaru komentirao je Aco Momčilović, predsjednik Global AI Ethics Institutea i član uprave u CroAI.

Toplinski rekordna 2023.
“Postoje vrlo obećavajući primjeri u kojima smo umjetnom inteligencijom značajno poboljšali predviđanje vremena, no koliko smo daleko od toga da takve predikcije budu sasvim precizne, teško je reći jer u prirodi takvog sustava leži deterministički kaos. Za to je potreban značajan znanstveni skok”, rekao je Momčilović.

Osiguravajuće kuće diljem svijeta prošle su godine isplatile ukupno 118 milijardi američkih dolara na ime šteta od katastrofalnih rizika. Međutim, ukupni ekonomski gubitak iznosio je 380 milijardi američkih dolara. Isplaćeni iznos uglavnom je posljedica velikog broja snažnih konvektivnih oluja u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je Karel Vojak iz globalne brokerske tvrtke AON Reinsurance Solutions te član Radne skupine za katastrofalne rizike pri Europskom nadzornom tijelu za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).

“U SAD-u je lani došlo do velikog šumskog požara na Havajima, kao i do velikih poljoprivrednih gubitaka zbog suše. Iako je sezona uragana u Atlantiku bila mirnija od očekivane, dva snažna uragana pogodila su kopno. Prvi, nazvan Idalia, pogodio je Floridu iz Meksičkog zaljeva, a kasnije je uragan Otis devastirao Acapulco u Meksiku.

U svibnju su Italiju pogodile velike poplave, a u srpnju snažne konvektivne oluje s tučom. Hrvatska je pretrpjela olujno nevrijeme u srpnju prošle godine, a lani u kolovozu dogodile su se poplave koje su donijele potpuno neočekivane gubitke za Sloveniju”, kazao je Vojak.

Spomenuo je smrtonosne potrese u Turskoj i Maroku, a prisjetio se i oluje Daniela, poluuragana koji je zahvatio mediteransku regiju, donio obilne padaline te izazvao velike poplave na grčkim otocima.

“Kasnije je oluja prešla u Libiju, a grad Derna potpuno je potopljen. Zbog urušavanja dviju brana koje nisu mogle izdržati ogromne količine padalina, poginule su tisuće ljudi”, rekao je Vojak. Naglasio je da kod prirodnih katastrofa nije pitanje hoće li, već kada će nastupiti.

“Snažan potres početkom veljače 2023. godine u južnoj Turskoj i sjevernoj Siriji bio je magnitude 7,8, s nekoliko naknadnih potresa, od kojih je glavni bio magnitude 7,5. Oko 60.000 ljudi je poginulo, a ekonomski gubitak premašio je 90 milijardi američkih dolara. Od tog iznosa, 5,7 milijardi bilo je osigurano. U Hrvatskoj smo 2022. godine imali potres u Zagrebu i Petrinji, a 1667. razoran potres potpuno je uništio grad Dubrovnik. Rizik postoji. Samo je pitanje vremena kada će se dogoditi”, istaknuo je Vojak.

S lanjskom 2023. godinom kao najtoplijom u posljednja dva milenija, osigurani i ekonomski gubici u svijetu nastavljaju rasti, dodao je Vojak pa kao primjer sve veće izloženosti industrije osiguranja klimatskim promjenama naveo je šumski požar u Coloradu iz prosinca 2021., a koji je teško pogodio gradove Louisville i Superior. Taj događaj izazvao je štetu veću od milijardu dolara te ljudske žrtve.

“U gradu Superior 2021. godine živjelo je 13.000 ljudi, a 1990. cijeli je Superior imao samo 255 stanovnika. Da se isti požar dogodio 30 godina ranije, industrija osiguranja to ne bi ni primijetila. Globalna temperatura raste, a vrlo je dobro pitanje što to znači za katastrofe. Nažalost, odgovor nije jednostavan, vrlo je složen”, naglasio je Vojak.

Građevinski standardi
Za uspješno upravljanje posljedicama klimatskih katastrofa treba ih najprije razumjeti, naznačio je Vojak pa na primjeru potresa koji je 2010. pogodio Haiti, a u kojemu je život izgubilo četvrt milijuna ljudi, istaknuo je da povijesni podaci često ne upućuju na veličinu budućih katastrofa. Primjerice, na Haitiju je u 19. stoljeća u potresima poginulo šest osoba.

“Da ste statističar koji se oslanja na te podatke, nikada ne biste mogli predvidjeti tako razornu katastrofu,” rekao je Vojak pa dodao da industrija reosiguranja ima alate koji mogu procijeniti utjecaj prirodnih katastrofa, čak i onih koje se nikada nisu dogodile.

Drugi ključni korak je prilagodba, primjena različitih mjera kako bi se smanjio utjecaj katastrofa. Za primjer je dao gradnju suhog poldera u Racibórzu u južnoj Poljskoj, završenog 2020. godine. Taj polder, najveći u kontinentalnoj Europi, stvoren da kontrolirano prihvati poplavne vode, nedavno je spasio gradove nizvodno od rijeke Odre od velike poplave.

“Cijela investicija se isplatila,” rekao je Vojak, ističući važnost ulaganja u prilagodbu koja koristi ne samo osiguravateljima, već cijelom društvu. Posebno je upozorio na važnost zgrada i građevinskih standarda, kao što je slučaj u Hrvatskoj, koju je nazvao “potresnom zemljom”.

“Građevinski standardi mogu spasiti živote, ali i izazvati katastrofu ako se ne primjenjuju pravilno”, istaknuo je. Kao pozitivan primjer naveo je Japan, gdje su stroži građevinski propisi uvedeni nakon velikih potresa, što je značajno smanjilo štete i gubitke života.

Treći ključni element u upravljanju katastrofama je unapređenje sustava ranog upozoravanja i hitnih planova. Kroz primjere uragana Idalia, koji je pogodio Floridu, i uragana Otis, koji je pogodio Acapulco u Meksiku, Vojak je naglasio razlike u pravovremenosti upozorenja. Dok su stanovnici Floride imali dva dana da se pripreme i evakuiraju, u Meksiku je upozorenje došlo svega nekoliko sati prije udara, što je dovelo do puno većih gubitaka.

Na kraju, govorio je o važnosti raspodjele rizika, posebno kroz osiguranje. Primjerom potresa u Turskoj 2023., gdje je ekonomski gubitak iznosio 92 milijarde dolara, a samo 5,7 milijardi bilo je pokriveno osiguranjem, ukazao je na tzv. “zaštitni jaz” – razliku između osiguranih i neosiguranih gubitaka.

“Kada gubitak nije pokriven osiguranjem, netko drugi mora podnijeti trošak, često pojedinci ili vlada,” upozorio je Vojak te istaknuo da je u Sjedinjenim Američkim Državama većina gubitaka pokrivena osiguranjem, što omogućuje brži oporavak, dok je u Hrvatskoj ta pokrivenost vrlo niska. Inače, prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Europi bio je 25 posto, a u Hrvatskoj tek dva posto.

Reagiraju i biljke
Kada je riječ o klimatskim promjenama, šire mediteransko područje jedno je od najugroženijih dijelova svijeta, posebno zbog gustoće naseljenosti, rekao je profesor Branko Grisogono, atmosferski fizičar i profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Dodao je da se više od 98 posto znanstvenika slaže se da je čovjek uzrok recentnim klimatskim promjenama.

“Prvi put u poznavanju geofizičkih znanosti, koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi raste prije temperature. To je jedno od najvažnijih pokazatelja da se radi o antropogenim efektima. Prosječna globalna temperatura na površini Zemlje također raste. Razina mora se podiže zbog topljenja leda i širenja zagrijane vode. Toplinska energija oceana (Ocean Heat Content – OHC) raste jer oceani apsorbiraju više topline, a ledenjaci se smanjuju zbog viših temperatura”, objasnio je Grisogono.

Na klimatske promjene itekako reagiraju i biljke, naglasio je profesor. “One akumuliraju toplinu. Iznad određenog temperaturnog praga sve ranije kreću u fenofaze i onda su osjetljive na mraz koji može nastupiti u travnju, a one počnu pupati i cvjetati u veljači. To je značajno oštećenje. Također, sve sazrijeva ranije u ljetu. Ove godine imali smo berbe grožđa šest tjedana prije negoli je to uobičajeno. Klimatske projekcije su govorile da se taj proces pomiče po šest dana u deset godina. Međutim, ovo je sada eksplozivno ubrzanje.

U Lici se isto podiže temperatura, kupus postaje u prosjeku manji, slabiji, a krumpir je sve osjetljivi. Za deset godina, poljoprivrednici će ondje vjerojatno saditi rizling, lakša bijela vina, a za 20 do 30 godina, kombinacije grožđa koje idu u pjenušac, što je izuzetno isplativo. Mi se tome trebamo prilagoditi i unijeti niz tih agronomskih promjena u svoje izračune. Dakle, odrediti gdje ćemo onda saditi kupus, hoćemo li baš na Velebitu ili u Gorskom kotaru za prijelaznu fazu”, napomenuo je Grisogono.

Profesor je upozorio da klimatske promjene ubrzavaju, unatoč političkim obećanjima i globalnim naporima za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Ekonomistima je savjetovao da od meteorologa zatraže duže subsezonske prognoze, do 4 tjedna unaprijed, a koje bi pomogle gospodarstvu u pripremi za ekstremne vremenske uvjete. Također, naglasio je važnost detaljnijih klimatskih simulacija na lokalnoj razini za bolju prilagodbu ekonomskih planova, posebno u osjetljivim sektorima.

“Tražite od Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Europskog centra za srednjoročne prognoze (ECMWF) da vam osiguraju prognoze koje se mogu precizno integrirati u vaše modele. Naglasak bi trebao biti na postprocesiranju, odnosno na poboljšanje obrade podataka, kako bi rezultati iz meteoroloških i klimatskih modela bili što bolje usklađeni s gospodarskim modelima. Ta usklađenost još nije postignuta”, rekao je pa dodao da bi osiguranja u budućnosti trebala postati više prilagođena ljudima, a ne misliti isključivo na vlastiti interes. “Interes za jednu stranu neće raditi dugoročno, on treba biti višestran”, zaključio je Grisogono.

Kako na osigurateljnu zaštitu gledaju predstavnici javnog i korporativnog sektora govorili su Anđela Buconjić Šutija, glavna direktorica društva ANO Insurance Solutions, Marijan Kralj, direktor službe upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju pri Groupama osiguranju, Helena Krešić, menadžerica za upravljanje rizicima u osiguranju iz Zagrebačog holdinga te Saša Popovac, direktor Sektora za strategiju i poslovnu inteligenciju iz Hrvatske turističke zajednice.

“Otkad su 2014. Slavoniju pogodile poplave, nije se puno promijenilo u deset godina. Nešto se promijenila brojka nakon potresa, zato što su nažalost ljudi osjetili posljedice katastofe. Tad su osiguravajuća društva isplatila nešto više od 100 milijuna eura na njima. Da je bilo osigurano više, isplatilo bi se više”, napomenuo je Kralj pa dodao da ljudi u Hrvatskoj kada je o osiguranju riječ mijenjaju ploču tek kad dobiju ‘po glavi’.

“Na cijenu osiguranja kao osiguratelji, to jest, kao zajednica možemo utjecati tako da bude što više osiguranih”, poručio je Kralj. “Kad se kupuje reosiguranje za određene štete, ono se plaća po mjestu na koje nepogoda može najviše udariti. Što smo više diversificirani, to će osiguratelji povoljnije proći na svjetskom reosigurateljnom tržištu. Time se smanjuju troškovi osiguratelja, jedinični trošak po proizvodu je manji. Važna je i preventiva. Kao primjer genijalne preventive istaknuo bih slučaj gospodina koji je kod Splita svoju kamp-kućicu obranio od požara tako što je jednostavno pokosio travu da vatra ne dođe do njegove parcele”, prisjetio se Kralj.

Klijenti u stranom vlasništvu
Prema istraživanju koje je ANO Insurance Solutions proveo u suradnji s Ipsosom i Hrvatskom gospodarsakom komorom, hrvatski poduzetnici imaju percepciju da su izvrsno osigurani, no brojke govore drukčije, istaknula je Buconjić Šutija. Vidljivo je to i u razlici između poslovnih društava i kompanija u stranom vlasništvu i hrvatskih kompanija, kaže.

“Naši klijenti u stranom vlasništvu imaju osigurano sve. Za jednog našeg klijenta čak smo morali ugovoriti osiguranje od terorizma. Društvima u stranom vlasništvu diktirano je izvana što, kako i na koliko moraju osiguravati. Taj trošak oni ugrade u svoje budžete i ako se nešto dogodi, naš bonus jer smo dobro poslovali bit će osiguran. Društvo za osiguranje isplatit će troškove i neće se naruštiti račun dobiti i gubitka, odnosno profit koji je kompanija planirala”, kazala je pa napomenula da je prošlogodišnja oluja u Zagrebu “pokazala još jedanput da se posljedice nepogoda mogu teško izbjeći”.

“Trebamo razmisliti koliki je taj trošak koji nas neće ugroziti, a koliko bi trebalo razmisliti o nekom rješenju. Osiguravajuća industrija pruža rješenja”, zaključila je Buconjić Šutija. Krešić je istaknula da Zagrebački Holding nastoji osigurati svotu koja bi bila dovoljna za pokrivanje očekivanih financijskih izdataka, dodajući da predvidjeti nepogode nije jednostavno.

“Ove godine predviđali smo lanjsko nevrijeme, ali ono se nije dogodilo. Tim bolje za naše poslovanje i našu policu osiguranja, no rizici kojima smo izloženi itekako utječu na planiranje osiguranja i povećavaju premije”, naglasila je Krešić.

“Strateško promišljanje na razini Europske unije usmjereno je na snažnije pozicioniranje turizma zbog njegove važnosti za gospodarstvo, digitalizaciju i održivost. U skladu s tim, prije dvije godine donesen je Zakon o turizmu. Svi daljnji dokumenti, uključujući zakonski okvir i plan upravljanja destinacijama te izračun nosivih kapaciteta, omogućuju da se u planiranje uključi i rizik”, rekao je Popovac.

Klimatske promjene utječu na imidž Hrvatske te na konkurentnost i privlačnost turističkih proizvoda, naznačio je. “Vrijeme je uvijek bilo jedan od glavnih motiva za putovanja. Ako se povišene temperature i snažni toplinski valovi nastave, to bi moglo utjecati na turističku sezonu u srpnju i kolovozu. S druge strane, već vidimo kako travanj, svibanj i lipanj postaju sve privlačniji zbog povoljnijih vremenskih uvjeta”, zaključio je Popovac.