Nakon dvije godine usporenog tempa, kompleksan proces unapređenja zdravstvenog sustava za liječenje onkoloških pacijenata konačno se pomiče. Prije dva tjedna Vlada je odobrila nabavu linearnih akceleratora za šest bolnica i ovih dana bi i ministar zdravstva Vili Beroš trebao staviti potpis na ugovore s odabranim dobavljačima.

No, to je samo jedan dio posla, jer prije njihove instalacije potrebno je prirediti prostore, bilo u postojećim ili novim armiranobetonskim bunkerima, a građevinske poslove, izradu projektne dokumentacije i ishođenje dozvola trebaju organizirati same bolnice.

Na začelju u EU
Kako je nedavno u intervjuu za Hinu izjavio ministar Beroš, s bolnicama su potpisani ugovori s krajnjim rokom za pripremu prostora za smještaj uređaja do kraja 2024., a kazao je i da su za gradnju osam bunkera za njihov smještaj osigurana sredstva.

Osim za linearne akceleratore, Ministarstvo zdravstva mora privesti kraju i dobiti suglasnost Vlade i za softverski dio, uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka, za koju je proveden zaseban postupak nabave.

Okončanje je, kako to već biva, zapelo jer je na odluku Ministarstva o odabiru ponuđača, zajednice ponuditelja koju čine Atos IT Solutions and Services iz Zagreba, IQVIA iz Velike Britanije i Sorsiks international Dooel iz Makedonije, uložena žalba drugog kandidata, zajednice Ericsson Nikola Tesla, IN2 i švedske Elekta Solutions. No, nedavno je odbijena, te se također očekuju daljnji potezi Ministarstva i Vlade. Prihvaćena ponuda inače je vrijedna 7,4 milijuna eura s PDV-om.

No, kaska nabavka 9 kompleta CT simulatora za sve bolnice, bez kojih akceleratori neće biti funkcionalni. Ta je nabava bila sastavni dio postupka nabave linearnih akceleratora, kao zasebna grupa, a kako je uložena žalba na odluku Ministarstva i DKOM ju je prihvatio (žalio se Siemens protiv odabira ponude samoborske Eksa grupe), iskorištena je mogućnost da se nabave ovih aparata razdvoji i zasebno ponovi, kako se ne bi potpuno zakočilo proces nabave i vratilo na početak.

A što bi značilo i gubitak financijske podloge za realizaciju projekta koja je osigurana kroz NPOO, za čije korištenje rok istječe s krajem 2025. Drugim riječima, kaskanje bi sav teret podizanja sustava radiološkog liječenja sručio na proračun RH.

Sugovornici su uvjereni da je rok od dvije godine tijesan, ali je izvedivo da sustav bude operabilan i financiran europskim sredstvima, no još važnije je da sustav bude funkcionalan radi liječenja bolesnika. Hrvatska je po smrtnosti inače na začelju u EU.

Cijena 44,3 mil. eura
No, činjenica da će se CT simulatori morati nabavljati u ponovljenom postupku, uvjereni su sugovornici, ne bi trebala omesti i realizaciju cjelokupnog projekta, budući da ionako po redoslijedu aktivnosti instalacija tih uređaja dolazi u zadnjoj fazi.

Za 21 linearni akcelerator inače je postignuta povoljnija cijena od procijenjene vrijednosti nabave, i to za gotovo 6 i pol milijuna eura. Ukupno će 21 linearni akcelerator stajati 44,3 milijuna eura bez PDV-a.

Najviše uređaja ići će u zagrebački KBC Sestre Milosrdnice i KBC Zagreb, po pet, dok će četiri uređaja ići u KBC Split, po tri uređaja instalirat će se u KBC Rijeka i Osijek, te jedan u OB Zadar. Siemensovim uređajima opremit će se pritom KBC Zagreb i KBC Rijeka, te OB Zadar, dok će švedska Elekta isporučiti svojih 12 uređaja KBC-ima Sestre Milosrdnice, Split i Osijek.