Idućeg tjedna kreće u privatizaciju veliko državno poduzeće Pružne građevine koje sa 1500 radnika i 450 sezonaca posluje unutar sustava HŽ Infrastruktura kao njegova jedina preostala tvrtka kćer. Darko Peričić, predsjednik uprave HŽ Infrastrukture potvrdio nam je da će natječaj trajati do konca godine, te da je tvrtka itekako zanimljiva.

"Ne mislimo se baviti izvođenjem građevinskih poslova, to je posao građevinskog sektora i drugi oblik vlasništva, onaj privatni, biti će puno efikasniji i organiziraniji", rekao je Peričić. Za stjecanje 100%-tnog udjela u Pružnim građevinama interes bi mogao iskazati cijeli niz tvrtki, između ostalih i onih iz EU. Velike građevinske kompanije iz Europe već su ovdje, bore se za poslove, pa su sa svojim  divizijama za izvođenje radova u području željezničke infrastrukture bacile oko na poslove "teške" više stotina milijuna eura koje će na natječajima ubuduće nuditi HŽ Infrastraktura. Financiranje tih EU projekata svima je poznato da nije sporno, a u najvećoj mjeri riječ je o EU novcu. Što se domaćih građevinara tiče, pojedini hvataju svoj priključak na strane partnere, povezuju se s njima jer nemaju niti snage, niti potrebne reference da pojedinačno konkuriraju jakim stranim tvrtkama.

Dok mnogi priželjkuju njihovo klastersko povezivanje, kako stvari stoje to je na jako "dugom štapu", i čini se da će hrvatski građevinari propustiti i najnoviju priliku koja se upravo ukazala da kroz eventualni klaster pokušaju doći do svojeg prvog posla koji bi im osigurao reference za one kasnije. Naime, u tijeku je prvi veliki natječaj na valu predstojećih mega investicija u izgradnju i revitalizaciju željeznih pruga i objekata, a kako nam je Peričić rekao, samo što je raspisan počele su javljati tvrtke iz cijele Europe. Glad za novim poslovima u EU je posvemašnji, a u ovom slučaju posoa je privlačan: riječ je o rekonstrukciji i gradnji dionice pruge Dugo Selo-Križevci, na međunarodnom V.b koridoru čija se vrijednost procijenuje na 200 milijuna eura. No, u 2014. godini, to valja znati, slijede novi natječaji i tvrtke će, prema Peričiću, moći licitirati za poslove ukupne vrijednosti nešto veće od pola milijarde eura, dok počevši od 2015. nadalje, dolaze udarne godine.

Na red tada dolaze natječaji za poslove koji godišnje vrijede oko milijardu eura, a hrvatske željeznice time postaju metafora za jedno veliko europsko gradilište. U sedam godina naručit će se projekti "teški" najmanje 50 milijardi kuna, i što je najvažnije, njihovo financiranje je osigurano EU fondovima, te kroz Svjetsku banku i EBRD. Poznavatelji prilika na tržištu navode da za projekte iz područja HŽ infrastrukture svoje zanimanje pokazuje cijeli niz jakih stranih igrača, a neke su poput primjerice austrijskog koncerna Swietelsky preko svojih podružnica već prisutni i u željezničkim poslovima u Hrvatskoj, kao i u cestrogradnji radeći sa Skladgradnjom Slavena Žužula. Za očekivati je, tvrde naši izvori, da će nakon uspješne suradnje na projektu Ravča-Ploče, Žužulova tvrtka krenuti zajedno s Austrijancima u natjecanje za nove željezničke projekte. No, austrijskom koncernu sa preko šest tisuća radnika, konkurencija će biti jaka.

Navodno jednako zanimanje, barem zasad, pokazuju i njemački Wiebe, talijanski Salcef Construzioni Edili e Ferroviarie, češka tvrtka Subterra i španjolska  željeznička infrasrukturna državna tvrtka Adif. Poslovne aranžmane hrvatskih građevinara u svojstvu kooperanta stranih tvrtki potvrdilo nam je više izvora, pa tako navode da se sa njemačkim Wiebeom već povezao Zagorje-Tehnobeton. S druge strane, tvrtke Viadukt i Đuro Đaković Holding već nastupaju u poslovnoj zajednici sa češkom tvrtkom Subterra. Talijanski Salcef prema našim izvorima još nije povezan s nijednim domaćim kooperantom, a isto tako ni Adif koji je trenutno angažiran na poslovima u Rumunjskoj. Sve navedene strane kompanije navodno su mogući kandidati koji bi htjeli i Pružne građevine (nastala ujednjinjem bivših tvrtki kćerki HŽ Infrastrukture).

Peričić nam je potvrdio da se atraktivnost te tvrtke među ostalim sastoji u njezinim poslovima. "Tvrtka ima ugovorene poslove za 2014. godinu u iznosu od milijardu kuna, pa će novi vlasnik na taj način ući u važan segment građevinskih poslova u željeznici", kaže Peričić. Po njegovu mišljenju nijedna domaća građevinska tvrtka, bez povezivanja s drugima, nema potrebnu snagu da bi mogla pobijediti stranu konkurenciju na predstojećim natječajima. Kako tvrdi, posla će biti za sve, no posrijedi su tako veliki natječaji, neki od više stotina milijuna eura, da čak i velike strane kompanije s više milijardi eura godišnjeg prihoda i bankarskom podrškom, kaže, razmišljaju o udruživanju.

Peričić je zato domaćim građevinarima više puta tijekom graditeljskog foruma poručio da iako ima dosta vidljivog animoziteta među domaćim tvrtkama, ovog časa trebalo bi se izdići iznad toga. "Mi ne možemo utjecati na to da dobijete poslove, ali natječaji nisu nedostižni ako se povezujete!"Nesloga i egoizam je, po riječima jednog našeg sugovornika iz strane tvrtke, razlog zašto će na velikim poslovima pobjeđivati stranci. Kako je rekao "vama je lakše da se s nama dogovorite nego međusobno."