Među devet lokaliteta koji slave i simboliziraju europske ideale, vrijednosti, povijest i integraciju u srijedu je za Oznaku europske baštine predložen i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo.

 Države članice su ove godine u prvom krugu izabrale osamnaest lokaliteta od kojih je nezavisno povjerenstvo Europske komisije izdvojilo i predstavilo njih devet. Komisija će Oznaku dobitnicima službeno dodijeliti u veljači 2016., a svečana dodjela održat će se u travnju iduće godine u Bruxellesu, najavljeno je iz Ministarstva kulture.

 Europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics rekao je kako ti lokaliteti predstavljaju put Europe prema jedinstvu, borbi za mir i izgradnji našeg povijesnog naslijeđa.

 "Oni su posebno mjesto slobode, demokracije i otvorenosti u Europi te nas podsjećaju na vrijednosti koje moramo njegovati i promovirati danas više nego ikada. Toplo pozivam sve da otkriju ove lokalitete i uživaju u njima", ustvrdio je.

 Cilj inicijative Oznaka europske baštine Europske unije je podizanje svijesti o važnosti lokaliteta u europskoj povijesti, kulturi i razvoju. Oznaka se dodjeljuje svake dvije godine, a svaka država članica EU može predložiti po dvije lokacije dok povjerenstvo odabire jednu lokaciju u svakoj državi članici.

 Ministarstvo kulture ove je godine prvi put dobilo priliku prijaviti dva hrvatska lokaliteta za Oznaku europske baštine, Muzej krapinskih neandertalaca i Centar industrijske baštine Rijeke.

 Komisija je predložila Muzej krapinskih neandertalaca koji je smješten nedaleko svjetski poznatog nalazišta krapinskih neandertalaca Hušnjakovo i s kojim čini jedinstvenu cjelinu za obilazak.

 Za sam muzej ta će oznaka značiti uspješniju promociju prapovijesne prirodne baštine široj europskoj publici, dok se kroz povezivanje s drugim europskim lokalitetima kojima je Oznaka dodijeljena Muzeju pružaju dodatne mogućnosti suradnji, razmjene izložbi, zajedničke promocije i kreiranja novih projekata.

 Uz hrvatski lokalitet, za Oznaku europske baštine predloženi su i Dvorac Přemyslovića i Nadbiskupski muzej u Olomoucu (Češka), Rt Sagres (Portugal), bečka Carska palača (Austrija), Povijesna cjelina Sveučilišta Tartu (Estonija), Glazbena akademija Franza Liszta u Budimpešti (Mađarska), Mundaneum (Belgija), Groblje N°123 iz Prvoga svjetskog rata (Poljska) i Europska četvrt u Strasbourgu (Francuska).