Tradicionalni pogled na muškarce je da ne vole kupnju, nestrpljivi su kad trebaju sudjelovati u njoj i manje kupuju od žena, koje pak vole kupnju, mahom je obavljaju u kućanstvu i u konačnici su sklonije i kompulzivnoj kupnji. Ako je suditi prema rezultatima upravo objavljena istraživanja zagrebačkog Ekonomskog instituta, to je zapravo mit.
Ono je pokazalo da muškarci i kod nas (kao i u razvijenim zemljama) nisu ništa manje skloni kompulzivnim kupnjama nego žene, a razinu ovisnosti ili poremećaja spomenuto je istraživanje utvrdilo kod pet posto ispitanika. Većina ispitanika ima nižu i umjerenu razinu kompulzivnosti. Znanstveni savjetik EIZ-a Ivan-Damir Anić te Jasmina Dlačić i Lara Jelenc s riječkog Ekonomskog fakulteta potpisali su znanstveni članak "Odrednice kompulzivne kupnje: slučaj trgovačkog centra u Hrvatskoj" u kojemu se referiraju na podatke prikupljene anketom u trgovačkom centru u Primorsko-goranskoj županiji, i to na 781 ispunjenom upitniku i većem udjelu žena (62,4%) i mlađe populacije te osoba s višim prosječnim prihodima kućanstva.
Za generalizaciju nalaza stoga, kažu, trebalo bi ipak provesti daljnja istraživanja u drugim trgovačkim centrima i područjima. To što se spol nije pokazao statistički značajnim u kontekstu sklonosti kompulzivnim kupnjama dijelom je objašnjivo rastom uključenosti žena na tržištu rada, činjenicom da imaju veća primanja, ali i manje vremena za kupnju, dok se muškarci sve više uključuju u kupnju i postaju sličniji ženama u kupovnim navikama, pa i u impulzivnosti, ističe se u analizi. Razlike između muškaraca i žena očituju se mahom u tome što se muškarci usredotočuju na tehniku i predmete koji simboliziraju moć i prestiž (računala, auta, mobiteli), dok žene daju prednost proizvodima vezanima uz izgled i ljepotu.
Rezultati tzv. višestruke regresije pokazuju da je sklonost hedonizmu varijabla s najvećim utjecajem na sklonost kompulzivnoj kupnji; takvi kupci su hedonisti koji uživaju u kupnji, vole razgledavati trgovački centar i u njemu često izgube pojam o vremenu. Druga najvažnija varijabla je zanimljivost prodajnog centra te učinak informiranja i učenja, dok atmosfera, asortiman proizvoda i usluga te uslužnost osoblja statistički nisu ispali značajni.
One, čini se, više potiču utilitarističke aspekte planske kupnje, tvrde autori. No, dob i dohodak potiču impulzivno ponašanje; mlađi potrošači i oni s višim primanjima skloniji su kompulzivnoj kupnji od ostalih. Kako kompulzivne kupnje podrazumijevaju nerazmišljanje o potrebama i priuštivosti, jedna od negativnih nuspojava je iracionalno korištenje kartica i kredita. Tako se članak zaključuje i nizom savjeta: prije kupnje pitati se treba li im to, povesti u kupnju osobu koja će ih po potrebi "zaustaviti", odrediti maksimalan iznos potrošnje, ne nositi kartice, izbjegavati rasprodaje, a ako sve to ne "pali" – stručna pomoć.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu