Multiwinning na bazi ‘60-30-10’ rješava potrebe bolnica za generičkim lijekovima

Autor: Suzana Varošanec , 23. studeni 2023. u 06:02
Za skupinu lijekova do 25 eura predlaže se povećanje cijene do 15%, a za one u rasponu 26-50 eura 10%-tni rast/V. Ž. Rogulja/PIXSELL

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja dalo zeleno svjetlo za novi model javne nabave.

Novitet u sustavu javne nabave generičkih lijekova za potrebe bolničkog sustava predstavlja zeleno svjetlo nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da se krene u primjenu multiwinning modela, kao jednog od rješenja koje podržava i Europska komisija u svojim preporukama od listopada državama članicama kako će osigurati kontinuiranu opskrbu lijekovima.

Tako Bruxelles preporučuju zajedničke nabave i bolje provođenje prethodnih istraživanja tržišta, a između ostalog i tzv. multiwinning nabave s pomoću okvirnog sporazuma za što, pokazuje se, nije potrebno mijenjati zakon. I pravnici to pozdravljaju.

Dva do tri dobavljača
U HUP Udruzi proizvođača lijekova potvrđuju da je multiwinning na jučerašnjem sastanku u Ministarstvu gospodarstva, kao njihova inicijativa usuglašena s Ministarstvom zdravstva, dobila zeleno svjetlo.

Kako funkcionira multiwinning?

Sklapa se okvirni sporazum s tri dobavljača, od kojih prvi koji ima najnižu cijenu dobiva 60% posla, druga najbolja cijena dobiva 30% i treća dobiva 10%.

U vezi toga nije potrebno mijenjati zakon, kako pojašnjava direktorica HUP UPL-a Milka Kosanović, jer postojeće odredbe dopuštaju da se sklapaju okvirni sporazumi s više dobavljača. U ovom slučaju, bilo bi to maksimalno tri, ali i manje ako ih nema na tržištu.

Hrvatska je malo tržište te u pravilu postoje dva-tri dobavljača. Kad se raspisuje tender, to znači da će se kroz natječajnu dokumentaciju u kojoj se unaprijed definiraju propozicije natječaja navesti da će se sklopiti okvirni sporazum s tri dobavljača, od kojih prvi koji ima najnižu cijenu dobiva 60% posla, druga najbolja cijena dobiva 30% i treća dobiva 10%.

Po tom modelu sada bi trebalo krenuti u primjenu, zaključak je jučerašnjeg sastanka, pa bi se na sljedećim tenderima naručitelja za bolnički sustav nabava generičkih lijekova provodila putem mehanizma okvirnih ugovora s unaprijed propisanim propozicijama koje odgovaraju navedenom modelu.

Time bi se trebalo osigurati praktički svih cca 15% generičkih lijekova, koliko iznosi njihov udjel za korisnika bolnički sustav. Cilj je da se tako osigura dostupnost i sigurnost opskrbe hrvatskih bolnica s ukupno potrebnom godišnjom količinom generičkih lijekova.

15

posto svih generičkih lijekova osiguravat će se novim sustavom nabave

U nedavnim smjernicama Europske komisije o sprječavanju nestašice lijekova izričito se kao jedna od opcija navodi multiwinning, te kako dalje komentira profesor upravnog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Marko Turudić, zeleno svjetlo MINGO za multiwinning je očekivano. Model je u skladu sa smjernicama EK, a i sam Zakon o javnoj nabavi to dopušta.

Nabavu provodi KBC Rebro
“Mogu reći da će to pomoći našim naručiteljima da osiguraju bolju opskrbljenost lijekovima, dok domaćim proizvođačima jamči održivo poslovanje. Također pozdravljam da se nije išlo u smjeru izmjena zakona o javnoj nabavi jer za to nema nikakve potrebe, no trebat će voditi računa o tome da posebno na malim tržištima takav sustav ne bi u određenoj mjeri eventualno doveo do narušavanja tržišnog natjecanja, što je povezano s problemom malog broja ponuditelja i podložno zabranjenim sporazumima”, kaže Turudić.

Za sve bolnice objedinjenu javnu nabavu provodi KBC Rebro, pa bi ova ustanova tako to i dalje radila u redovnoj praksi u kojoj bi multiwinningom trebalo riješiti godišnju nabavu generika, s iznimkom eventualnih izvanrednih situacija poput lokalnih epidemija na pojedinim područjima kada bi se istim modelom mogle poslužiti i pojedinačno te bolnice.

Što se indeksacije tiče, kao drugog prijedloga ove Udruge, očekuju se sastanci sa zdravstvenom administracijom na kojima će se finalno razgovarati o ovom prijedlogu HUP-a. Industrija generika, odnosno HUP UPL se nada da bi se dogovor mogao postići do kraja godine.

U tom kontekstu prilikom predstavljanja svojih prijedloga pojavilo se i pitanje s kojim udjelom u volumenu sudjeluju obje cjenovne kategorija lijekova u prijedlogu indeksacije: podsjetimo, prva je skupina do 25 eura za koju se predlaže povećanje do 15%, dok je druga skupina od 26 do 50 eura za koju se predlaže 10%-tni rast.

Obje kategorije koje su obuhvaćene prijedlogom indeksacije isključivo se tiču tzv. ‘retail’ lijekova. To su oni koji se nalaze u ljekarničkom kanalu, što znači da će generici za bolnice koji se tenderiraju biti riješeni multiwinning modelom te nisu obuhvaćeni ovim prijedlogom.

Do 25 eura
Izračun HUP UPL-a pokazuje da ako gledamo ukupni volumen generičkih lijekova (onih za koje traže indeksaciju), oni iz skupine najugroženijih lijekova, s najnižom cijenom do 25 eura, čine 95,8% ukupnog volumena lijekova.

To znači da prijedlog povećanja troška od cca 30 milijuna eura (u prijevodu nešto više od tek pola posto ukupnog zdravstvenog proračuna) obuhvaća gotovo u cijelosti samo prvu (najjeftiniju) skupinu lijekova – njih ukupno 47,5 milijuna. Udio lijekova u drugoj kategoriji iznosi svega 3,6%, ili 1,8 milijuna lijekova, dok je udio onih skupljih od 50 eura 0,6%.

Komentari (1)
Pogledajte sve

znaci napusta se nacin ugovaranja cijene lijekova po kojem je HZZO pregovarao za cijene, pa imamo listu A i B, te se zamjenjuje time da bolnice pojedinacno pregovaraju, sto donosi tzv indeksaciju, odnosno rast cijena lijekova za cca 15%?

New Report

Close