Ozbiljne investicije u zelene projekte podrazumijevaju velike prilagodbe sustava, a i veliki kapital, kazao je Sven Müller, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na središnjom panelu 2. stručne konferencije "Energetska učinkovitost 2015.", koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u srijedu u Zagrebu.

Müller je naglasio da banke u Hrvatskoj još uvijek ne prepoznaju dovoljno energetsku učinkovitost te nemaju dovoljno programa koji bi regulirali financiranje u tom sektoru. Tu je i problem međufinanciranja projekata koji se za sada uglavnom rješava preko HBOR-a, no u Fondu očekuju da će se tome pridružiti i druge banke. U narednom razdoblju bi bespovratne potpore trebale biti samo manji dio ukupnog sustava poticanja energetske učinkovitosti, a primati bi, posebice za poduzetništvo, trebali biti mehanizmi sufinanciranja kamata ili pojednostavljenja procedure. "Problem je da se mora poštovati regulativa Europske unije koja regulira pravila konkurentnosti. Potpora je potpora bez obzira tko je daje", kazao je Müller na panel diskusiji "Hrvatska – mala zemlja za velike energetske uštede".

Igor Raguzin, načelnik u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode najavio je da će uskoro biti napravljene energetske norme za velike gospodarske sustave koje bi na puno efikasniji način uredile taje segment u velikim tvrtkama. Jedna od takvih tvrtki je i Croatia Airlines koja, uz ostalih velikih 54 domaćih tvrtki, ima obvezu trgovanja kvotama CO2, u kojoj su vlastitim snagama, i sredstvima napravili Sustav za gospodarenje energijom. Naime, kako je pojasnio Slaven Žabo, direktor u Croatia Airlinesu, za sada ne postoji način da se za ovakve projekte dobije potpora Fonda ili neke druge institucije.

Rasvjeta je zadnjih godina segment koji je u središtu energetske učinkovitosti te se klasična rasvjeta sve više zamjenjuje LED rasvjetom. Kako pojašnjava Ranko Skansi iz tvrtke Solar Led, LED je tehnologija koja je poznata još od 1960-ih, ali je pogodna za uporabu tek zadnjih godina zbog naglog tehnološkog napretka. "Ova tehnologija je u strašnom zamahu i teško je vidjeti gdje će tome biti kraj. Već je sada poznato da LED uskoro izlazi iz proizvodnje te se kreće na organski LED (OLED). Očekujem da će se mnoge tehnologije u narednom razdoblju temeljiti na organskim supstancama", kazao je Skansi. Kao veliki problem ističe da na tržištu postoji LED rasvjeta s velikim rasponom cijene, a što dovodi do nerazumijevanja kod jedinica lokalne samouprave koje su najčešći kupci ove rasvjete. Skansi smatra da bi država trebala napraviti jaču edukaciju vodećih ljudi u općinama i gradovima kako bi ovi bolje znali što žele, što im zapravo treba i koliko to košta.

Dodatni problem je što u Hrvatskoj ima veliki broj općina i gradova, više od 550, od kojih mnogi nemaju ni organizacijskih ni financijskih mogućnosti da naprave neki projekt energetske učinkovitosti. Gotovo svi sudionici su se složili da je ovo problem koji će se teško riješit bez političke volje koja će rezultirati spajanjem nefunkcionalnih općina ili pak obvezom da županija preuzme dio poslova organizacije i upravljanja projektima. Sven Müller preporučuje da male općine više koriste ESCO modele kojima se projekt financira iz buduće uštede energije.

Iako je Hrvatska uglavnom dobro elektrificirana, svejedno postoje ruralni dijelovi zemlje gdje i dalje postoji problemi s dobavom električne energije. Zbog toga FZOEU radi na projektu, zajedno s agencijom Ujedinjenih naroda UNDP, na uvođenju solarnih panela u domaćinstva na ruralnim područjima. Planira se instaliranje solarnih panela snage dva kilovata, a svako domaćinstvo bi u tom paketu dobilo i pet LED štednih žarulja i energetsko učinkoviti hladnjak. Za sada se o cijeni i rokovima toga projekta još ne zna. Slaba rasprostranjenost solarnih panela u Hrvatskoj je problem i tvrtki Solar Panel System čiji direktor Zvonko Maras kaže da su trendovi u Hrvatskoj sasvim suprotni od onih svjetskih. "Nakon promjena tarifa i uslijed očekivanja donošenja novog pravilnika o solarnoj energiji, gotovo da je jedini naručitelj solarnih panela FZOEU i njegovi projekti. U Njemačkoj, koja ima višestruko manje sunčanih dana nego Hrvatska, se u tehnologije proizvodnje solara ulaže isto koliko i u tehnologije vjetra", navodi Maras. No, dodaje da se uskoro očekuje donošenje novog zakona koji bi trebao urediti ovu problematiku, a očekuje se posebno da će se jače zaštiti mali proizvođači i princip da se energija proizvodi tamo gdje se i troši.