'Energetska učinkovitost – priče o uspjehu' naziv je jednodnevne stručne konferencije posvećene razvoju tržišta energetske učinkovitosti u Hrvatskoj, kao i promociji najreprezentativnijih i najzanimljivijih projekata realiziranih u tom sektoru tijekom protekle godine. Druga po redu, konferencija u organizaciji Poslovnog dnevnika održana je u srijedu u Kongresnom centru Forum u Zagrebu. Riječ je o događaju koji je idealna prilika za okupljanje i međusobnu diskusiju svih zainteresiranih strana, pri čemu posebnu ulogu imaju predstavnici državnih firmi, predstavnici lokalnih samouprava, proizvođači opreme te državne institucije. Na otvaranju su pozdravne govore održali Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, Sven Müller iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Hrvoje Dokoza iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Mislav Šimatović je, nakon pozdravljanja svih okupljenih, konferenciju započeo isticanjem zainteresiranosti Poslovnog dnevnika za energetsku učinkovitost.

“Poslovni dnevnik zaista prepoznaje energetsku učinkovitost kao jedan od potencijala gospodarskog rasta u RH, i to kao simbiozu građevinske, softverske te energetske industrije. Zajedničkim djelovanjem navedenih se sektora u budućnosti može proizvesti do 50.000 novih radnih mjesta”, istaknuo je.

Podsjetio je kako je do sada u programe energetske učinkovitosti investirano preko 900 milijuna kuna, dok ukupna vrijednost projekata, oplemenjena i drugim sredstvima, prelazi 2 milijarde kuna. Naglašavajući važnost uloge Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Mislav Šimatović je nakon zahvale najavio i prezentaciju najboljih projekata na razini lokalnih samouprava, koji su najbolji dokaz uspješnosti suradnje.

Sven Müller svoje je izlaganje započeo pitanjem zna li tko od prisutnih gdje se mogu iznajmiti građevinske skele. Bio je to zanimljiv uvod u činjenicu da se na pulskom području ne može pronaći slobodnog građevinskog materijala, koliko su se radovi pod okriljem Fonda razmahali.

“Iskreno, planirali smo, ali nismo očekivali ispunjenje plana energetske obnove u ovim razmjerima.”, istaknuo je, dodavši kako je u 2015. uloženo dvostruko više sredstava nego godinu ranije.

“Javni novac bi trebao biti u funkciji investicija i buđenja gospodarstva, ne bi smio služiti za administrativne troškove ili saniranje nemara.”, osvrnuo se na poslovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pohvalio je rad Fonda, najviše zbog drastičnih rezova koji su rezultirali više nego zadovoljavajućim rezultatima.

Brojke tako govore za sebe: dok je ranije od 1.500 kuća prijavljenih za obnovu, realizirano njih manje od 1.000, u trenutku kada su taj posao na sebe preuzeli Fond i Ministarstvo broj prijava je porastao na 12.000. Razlog tomu je činjenica da je procedura prijave za energetsku obnovu znatno olakšana, kao i što se zajedničkim snagama postiglo osvještavanje društva kako je energetska obnova dugoročno isplativa.

“Na energetskoj obnovi radi 30 marljivih inženjera, dio sredstava dolazi iz fondova EU, dok je dio sredstva pribavljen i retroaktivno. Investicijski je potencijal povećan, a realizacija je gotovo stopostotna.” Potpisani ugovori teški su 2 milijarde kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao milijardu kuna. Sven Muller ističe kako se Fond ne financira iz proračuna, već dodatnim sredstvima, te je sve zainteresirane koji smatraju kako je njihovo poslovanje netransparentno, uputio na službene web stranice Fonda na kojima se nalaze svi podaci.

“Ovdje je riječ o najvećim poticajima u Europi. Projekti kojima se mi bavimo dugoročno su isplativi jer povećavaju kvalitetu života, a smanjuju troškove. Posebno smo ponosni što je ovo odlična prilika da se građevinarstvo i sektor građevinskim materijala nastave razvijati.”, zaključio je Muller.

Iako su svi govornici najavili primjere dobrih praksi o kojima će biti riječ u nastavku konferencije, posebnu im je pažnju posvetio Hrvoje Dokoza iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

“Priče u uspjehu stvarni su dokazi i primjeri brige o okolišu koja je sada izjednačena s brigom o gospodarstvu. Energetska obnova u službi je kako građana, tako i javnog te komercijalnog sektora.”, istaknuo je Dokoza, dodavši kako su građani i struka prepoznali temeljna tri cilja energetske učinkovitosti: „Smanjenje potrošnje energije i sprječavanje energetskih gubitaka, promicanje konkurentnosti europskih gospodarstava te otvaranje novih radnih mjesta temeljni su ciljevi našeg djelovanja.“

“Osim pojednostavljenja dokumentacije, veći broj prijava za energetsku obnovu rezultat je kvalitetne prezentacije projekta u javnosti kao i terenskog rada, odnosno, obilaska svih dijelova Republike Hrvatske.”, zaključio je Dokoza, dodavši kako su posebno ponosni na petrinjsko područje koje se može pohvaliti velikim brojem objekata koji se energetski obnavljaju. Također, u njegovu uvodnom izlaganju posebno je naglašena važnost otvaranja ovih radnih mjesta kao posljedice dobre provedbe i zajedničke suradnje Ministarstva i Fonda. Završne su riječi bile usmjerene prema važnosti društveno i ekološki odgovornog ponašanja kojim, kao članica Europske unije, možemo primjerom pokazati ostalim zemljama da smo izabrali ovu opciju u odnosu na neke ranije, invazivne, prakse.