Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pohvalio se danas rezultatima racionalizacije i modernizacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji su provedeni sa ciljem prelaska na elektronski način poslovanja, te osiguranja transparentnosti i kontrole nad trošenjem novca.

"Trasiramo put HZMO-a prema modernoj osiguravajućoj tvrtki, no pred nama je još dosta posla", poručio je Mrsić sa konferencije za novinare na kojoj se posebno osvrnuo na iskorak napravljen uvođenjem baze mirovinskog osiguranja vezane uz OIB.

Cilj je učinkovito povezivanje i razmjena podataka između tijela državne uprave i drugih državnih institucija kako bi se, primjerice, u slučaju kada neki korisnik umre, odmah obustavila isplata mirovina.

"Frapantan je podatak da smo usred Hrvatske imali korisnika umrlog prije 20 godina, čiju je mirovinu poštar uredno dostavljao obitelji svo to vrijeme, a čime je državni proračun oštećen za oko pola milijuna kuna", rekao je Mrsić.

"Kada smo 1. rujna 2012. počeli provoditi aktivnosti vezane uz OIB, u sustavu mirovinskog osiguranja zatekli smo 1,2 milijuna osiguranika od kojih više od 125.000 nije imalo OIB", napomenuo je Mrsić.

Stoga se krenulo u razmjenu podataka s Poreznom upravom, Ministarstvom uprave i MUP-om, tako da su do listopada 2013. preko 80.000 korisnika dobili OIB i nastavili normalno primati mirovine. No, unatoč naporima, nije se uspjelo riješiti pitanje OIB-a za preostalih 49.586 korisnika.

Nakon obustave isplate mirovina, veliki broj korisnika zatražio je od Porezne uprave i dobio OIB-e, korisnici iz inozemstva osobno su pismeno pozvani da zatraže dodjelu OIB-a, a s MUP-om se krenulo u utvrđivanje zbog čega korisnici koji imaju prijavljenu adresu u Hrvatskoj nisu mogli dobiti OIB.

"Broj ljudi bez OIB-a sada se značajno smanjio, ostalo je još 485 državljana s adresom u Hrvatskoj i nešto više od 9.000 u inozemstvu, što govori da smo uspjeli", kaže Mrsić uz napomenu kako nakana nije bila da se nekom onemogući isplata mirovine već da se u sustav uvede reda.

Za sada je podneseno pet kaznenih prijava, a od oko 1,3 milijuna kuna nepripadajućih isplata dvije trećine tih sredstava se uspjelo naplatiti.

Ukupni troškovi poslovanja HZMO-a u odnosu na 2011. smanjeni su za 22 posto, broj zaposlenih je smanjen za šest posto, a kvaliteta rada se, tvrdi resorni ministar, povećala. Smanjen je i broj unutarnjih ustrojbenih jedinica za 68, što znači da je za toliko smanjen i broj rukovodećih radnih mjesta.

HZMO je prva ustanova potpuno integrirana u sustavu OIB-a, a uspostavljena je elektronička razmjena podataka s više od 40 ustanova u Hrvatskoj i inozemstvu.

"Broj korisnika on-line usluga povećao se s 40.000, koliko ih je bilo 1. siječnja 2012., na 125.000", kazao je Mrsić.

Ulaskom u EU ukinute su radne knjižnice i uveden elektronski sustav radno-pravnog statusa za koji Mrsić tvrdi da funkcionira vrlo dobro.

Iskorak je napravljen i uvođenjem e-prijave, kazao je Mrsić podsjećajući kako se od 1. siječnja radnika mora prijaviti u roku 24 sata.

"Sustav funkcionira i učinkovit je, pa je do 10. travnja 2014. bilo prijavljeno oko 17.000 korisnika e-sustava za 47.905 obveznika podnošenja prijave, obzirom da se pojedini korisnici sustava prijavljuju za više tvrtki", kaže Mrsić.

Prosjek obrade u HZMO-u je 21 sat što znači da, od trenutka prijave radnika, sustav će to registrirati u roku 24 sata.