Hrvatska će dio sredstava koja će od EU-a dobiti za zapošljavanje mladih koristiti i za reformu strukovnog obrazovanja, jer najveći dio nezaposlenih mladih obrazovao se za struke za koje u Hrvatskoj nema posla, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu hrvatski ministar rada i socijalne skrbi Mirando Mrsić.

Hrvatska za zapošljavanje mladih može računati na 66 milijuna eura za sljedeće dvije godine, od čega je polovica iz Europskog socijalnog fonda, a druga polovica iz programa Jamstva za mlade.

"Ta će sredstva biti u prvom redu usmjerena za zapošljavanje mladih, ali i za reformu obrazovnog sustava, posebno strukovnog obrazovanja. U strukturi nezaposlenih, najveći broj mladih ljudi između 15 i 24 godine dolazi iz strukovnog obrazovanja. Mi godinama obrazujemo mlade ljude za struke koje ne možemo zaposliti u Hrvatskoj i stoga će dio tih sredstava ići za reformu strukovnog obrazovanja", rekao je Mrsić, koji je u Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara rada zemalja članica EU-a.

Na sastanku Vijeća EU-a razgovaralo se o reviziji strategije Europa 2020. jer ona ne daje rezultate koji su se očekivali.

"Strategija Europa 2020. usmjerena je na stvaranje novih radnih mjesta i očito je da se nije ostvarilo ono što se u njoj predviđalo, jednim dijelom zbog nedostatka novca u Europskom socijalnom fondu, a dijelom i zato što neke zemlje članice nisu mogle na vrijeme pokrenuti programe koji su bili zapisani", rekao je Mrsić, dodajući da se ne mijenjaju ciljevi koji su postavljeni u strategiji, nego da se traže novi načini kako da se postavljeni ciljevi ispune.

Mrsić je rekao da očekuje da će predviđena sredstva, 66 milijuna eura, u Hrvatsku stići početkom sljedeće godine.

"Ta bi sredstava u Hrvatsku trebala stići početkom sljedeće godine. Očekujem da će operativni program za Europski socijalni fond i partnerski sporazum biti potpisani do kraja godine i to će omogućiti da počnemo trošiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda", rekao je Mrsić.

Mrsić je, na upit novinara, rekao da Hrvatska neće mijenjati svoje planove o pomicanju životne dobi za odlazak u mirovinu, unatoč preporukama Europske komisije. Hrvatska planira pomaknuti odlazak u mirovinu na 67 godina života od 2030., dok je Komisija preporučila da se s tim krene ranije.

Rekao je da je u tijeku izrada tzv. izvješća o starenju, koje bi trebalo dati odgovor o adekvatnosti mirovina u odnosu na duljinu uživanja i očekivani životni vijek, a koja bi trebala biti gotova negdje u veljači sljedeće godine.

"Tada ćemo sjesti s Komisijom i staviti na stol sve projekcije i i razgovarati kako dalje. Mi ne planiramo pomicati rok za kasniji odlazak u mirovinu. Naš problem je više u prijevremenim, invalidskim mirovinama. Sada smo u tome postigli uspjehe, smanjili smo broj invalidskih i prijevremenih mirovina, što je i Komisija prepoznala", rekao je Mrsić.