Nadzor je ove godine obuhvatio 4630 sudionika, a utvrđeno je da je njih 265 (5,7 posto) povrijedilo zakon, dakle da nije u propisanim rokovima dostavljalo, odnosno objavljivalo izvješća o troškovima, donacijama itd., da je primilo više donacija od dopuštenog iznosa i sl. te je izrečeno 20 administrativnih sankcija obustave isplate naknada za troškove izborne promidžbe. Bitno je to bolje u usporedbi s lokalnim izborima iz 2013., na kojima je sudjelovalo 5444 subjekta, od kojih se 521 (9,6 posto) 'oglušio' o zakonske obveze, a za 252 izrečene su administrativne kazne.  

Najviše prekršitelja, čak 42, DIP je ove godine 'otkrio' u Zadarskoj, potom u Splitsko-dalmatinskoj (38), te Zagrebačkoj županiji (25). O utvrđenim povredama izvijestit će Državno odvjetništvo RH.

U Zagrebu, gdje je na lokalnim izborima bilo 29 sudionika, samo su se dva 'ogriješila' o Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, iščitava se iz opsežnog izvješća o nadzoru. Tako je Anka Mrak Taritaš, gradonačelnička kandidatkinja HNS-ove koalicije, od jedne građanke iz Velike Gorice primila donaciju od ukupno 37.000 tisuća kuna, što je za 7000 premašilo maksimalno dopušteni iznos. Od tih 7000 u korist državnog proračuna uplaćene su 2000 kuna, dok 5.000 nije uplaćeno. Financijska pravila u Zagrebu do kraja nije poštovala ni lista Budnice Hrvatske – Zajednice bosanskih Hrvata, koja se natjecala za zagrebačku Skupštinu.

DIP-ov nadzor  'otkrio' je i koliko su na promiždu trošili kandidati za izvršnu vlast, a koliko stranke i nezavisne liste za vijeća i skupštine.

Kad je riječ o Zagrebu,  HDZ-ov kandidat Drago Prgomet s potrošenih 740.000 kuna rekorder je po izbornim troškovima, slijede ga Milan Bandić (potrošio 700.413 kuna), Mrak Taritaš ( 700.343 kune), te Sandra Švaljek ( 573.000 kuna).  Usporede li se njihovi troškovi s prihodima koje su imali, jasno je da su neki od kandidata kampanju završili u popriličnom 'minusu'. Prgometovi su prihodi, primjerice, bili  590.000 kuna, Bandićevi 295.000, Mrak Taritaš 546.000, Švaljek 457.000 kuna. 
Markovina 'nabrao' čak 13 povreda

U Splitsko-dalmatinskoj županiji građanima se predstavilo 433 sudionika, a njih 38 ogriješilo se o pravila financiranja. Po broju učinjenih 'greški', čak 13, na prvom je mjestu Dragan Markovina, kandidat Nove ljevice (NL)  i Radničke fronte (RF) za gradonačelnika Splita, na drugom (12 povreda) nezavisni Josip Žura, kandidat za načelnika Klisa, a treće, s po 11 povreda dijele Mihael Darko Burazin, kandidat pravaške koalicije za gradonačelnika Splita, te lista Nove ljevice i Radničke fronte za splitsko Gradsko vijeće. Po deset povreda 'ostvarili' su bivši gradončelnik Splita Ivo Baldasar i njegova Splitska stranka, koja se natjecala za Gradsko vijeće.

Pogled na financijsku stranu pokazuje da su i u Dalmaciji mnogi izbore zaključili s 'minusom'. Među rijetkima koji su ostvarili, doduše simboličan, 'plus' bili su  Mostov kandidat za župana Miro Bulj te Goran Juginović, koji se kao nezavisni kandidat natjecao za gradonačelnika Splita. Bulj je, naime, za kampanju uprihodovao 137.000 kuna, a potrošio 500 kuna manje, Juginović je imao skromnih 1100 kuna, a izborni troškovi dosegnuli su mu 944 kune.

HDZ-ov kandidat za župana, i u konačnici župan, Blaženko Boban za kampanju je osigurao 250.000 kuna, a potrošio 451.000, SDP-ov kandidat Arsen Bauk imao je 83.000, a potrošio  110.000 kuna.

S nulom je kampanju je zaključio Željko Kerum, kandidat HGS-a za gradonačelnika Splita, prihodi su mu bili 475.000 kuna, baš kao i rashodi.  Na 'nuli' je i već spominjani Markovina, koji je u kampanji potrošio 11.520 kuna, koliko je i imao.

Minus bilježi Marijana Puljak, kandidatkinja stranke Pametno,  prihodi su joj bili 55.800 kuna, a potrošila je 110.000 kuna, te SDP-ova kandidatkinja za gradonačelnicu Aida Batarelo koja je imala 105.000 kuna, a na izbore potrošila 145.000 kuna.

Ni kune prihoda, a ni rashoda nisu imala čak tri kandidata za splitskog gradonačelnika: već spominjani Baldasar i Burazin te Mostov Ante Čikotić.

Obersnel potrošio najviše, završio u 'plusu'

Od 332 sudionika lokalnih izbora u Primorsko – goranskoj županiji, 14 ih je povrijedilo zakon, a nezavisna lista Drage Korošaka, koja se natjecala za lovransko gradsko vijeće, dobila je administrativnu sankciju, pa joj neće biti isplaćeni troškovi promidžbe.

DIP-ov nadzor pokazuje da je na kampanju za gradonačelnika Rijeke najviše, 322.000 kuna, potrošio SDP-ov Vojko Obersnel, koji opet vodi taj grad, ali da je kampanju zaključio s viškom od 3000 kuna na računu, prihodi su mu, naime, bili 325.000 kuna.

Troškovi HDZ-ova Kristijana Staničića dosegnuli su 239.000 kuna, dok su mu prihodi bili 215.000 kuna. Glavni Obersnelov konkurent, nezavisni Hrvoje Burić izbore je zaključio s 'minusom' od 21.000 kuna, tolika je, naime, razlika između njegovih prihoda (141.000) i troškova (162.000 kuna).

Dobroslavić 'u minusu', Grmoja 'u plusu'

Na lokalnim izborima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji bilo je 172 sudionika, a 11 ih se ogriješilo o zakon, a nezavisni Stipan Đuretić, koji se natjecao za načelnika općine Janjina, te njegova lista za Općinsko vijeće  administratvno su kažnjeni.

Financijski uredno lokalne su izbore 'odradili' kandidati za župana, HDZ-ov Nikola Dobroslavić i Mostov Nikola Grmoja,  s tim da ih je Dobroslavić zaključio s minusom (prihodi su mu bili 176.000 kuna, a rashodi 254.000 kuna), a Grmoja s 'plusom' (imao je 175.000 kuna, a potrošio 152.000).

DIP nije imao zamjerke na financije glavnih suparnika u Metkoviću, HDZ-ova Davora Milana i Mostove Katarine Ujdur, nakon podvučene crte prihoda i rashoda, Milanu je na računu ostala jedna kuna (prihodi su mu bili 119.310 kuna, a rashodi 119.309 kuna), Ujdur nekoliko tisuća (za kampanju je imala 50.000 kuna, a potrošila 46.100 kuna).