Hrvatska konzultantska industrija je još u fazi ranog razvoja, smatra Vedran Antoljak, predsjednik Uprave Sense Consultinga. Međutim, istraživanje ove industrije koje je započela ta tvrtka ukazuje na značajniji rast potražnje konzultantskih usluga za pripremu projekata za EU fondove nego što je to bilo prije dvije tri godine. Ako se tome dodaju i savjetničke usluge korištene kod predstečajnih nagodbi, potrebe tržišta za vještinama restrukturiranja tvrtki koje nedostaju, te pretpostavka rasta investicijskih aktivnost po ulasku u EU – možemo očekivati renesansu potrebe za konzultantskim uslugama u Hrvatskoj, ali i u okruženju, smatra čelnik Sense Consultinga.

U razgovoru za Poslovni.hr Antoljak među ostalim govori više o globalnim i hrvatskim tredovima u industriji konzaltinga te što donosi bliska budućnost…

Kakve tvrtke i organizacije najčešće traže usluge konzaltinga?

Sve više konzultantskih tvrtki koristi neki od oblika mjerenja dodane vrijednosti kako bi pokazao klijentu izravne financijske, organizacijske ili druge učinke te na toj osnovi privukao klijenta ali i odredio naknadu za vrijednost konzultantske usluge. Na taj način konzultantske tvrtke nastoje potaknuti razvoj konzultantske industrije, artikulirati je kao važnu komponentu razvoja hrvatskog gospodarstva i ključnu u prenošenju vještina i znanja između različitih sektora i industrija. Uobičajeno je u razvijenim državama i gospodarskim sustavima da usluge menadžment konzultanata traže uprave korporacija i tvrtki, visoki vladini dužnosnici ili drugi donosioci važnih odluka koji nemaju dovoljno internih resursa ili znanja koja su im potrebna da ostvare ciljeve. U Hrvatskoj, u pravilu konzultante koriste većinom korporacije, veći strani ili domaći investitori, te uspješne srednje tvrtke u svrhu podrške u izradi razvojnih planova poslovanja, pronalaženju i pripremi korištenja povoljnijih izvora financiranja (npr. EU fondovi) ili u rješavanju poslovnih izazova te složenijih problema. S druge strane, primjećujemo povećani interes središnje i lokalne uprave za korištenje konzultantskih usluga, te vjerujemo da će se taj trend nastaviti.

Što se konkretno podrazumijeva pod mjerenjem učinka konzultantske usluge, odnosno dodane vrijednosti?

U Hrvatskoj konzultantskoj praksi zasada postoje tri ključna parametra koja određuju učinak konzultantske usluge i zadovoljstvo klijenta. Prvo i najvažnije je povjerenje koje postoji ili se stvara između klijenta i konzultantske tvrtke. Drugi kriterij je diskrecijska procjena menadžera tvrtke o tome kolika može biti dodana vrijednost korištenjem konzultantskih usluga. Na kraju, s nastavkom gospodarske krize, treći i trenutno ključan parametar koji određuje dodanu vrijednost konzultantske usluge je cijena naknade. Međutim, primjećujemo da se treći parametar mijenja u smjeru kako je to u razvijenijim društvima, a to je mjerenje dugoročnog učinka konzultantskih usluga prema principu – „Koja je najbolja vrijednost za novac u razdoblju od npr. 3 godine?“ ili „Koliko će mi konzultant povećati vrijednost tvrtke kroz određeno tj. definirano vrijeme suradnje?“.

Koje su metode mjerenja?

Neke od popularnih metoda mjerenja učinaka konzultanata uglavnom mogu primijeniti samo za neke veće konzultantske angažmane te za veće korporacije u Hrvatskoj. Od indikatora koji se danas primjenjuju globalno u konzultantskoj industriji posebno bi istaknuo dvije metode izračuna dodane vrijednosti – EVA i MVA. Prvi indikator dodane vrijednosti je EVA (eng. Economic Value Added) – ekonomska dodana vrijednost je financijski omjer ostvarene vrijednost naspram troška kapitala tvrtke. EVA je statična mjera izražena u apsolutnom iznosu, što je čini vrlo teškim indikatorom za usporedbu. Također, kada se promatra kroz jedno razdoblje, ona ima ograničenje poput ROE (povrat na kapital) u koje daje smjernice za budućnost. Sljedeći indikator je MVA (eng. Market Value Added) – tržišna dodana vrijednost koja predstavlja vrijednosti tvrtke obzirom na uloženi kapital. Dok EVA-u možemo usporediti s povratom na kapital, MVA uspoređuje vrijednost mjereno prema tržišnoj kapitalizaciji, što u hrvatskom okruženju nije lako primjenjiva metoda izračuna zbog niske aktivnosti tržišta kapitala. Također, metoda koja se najčešće primjenjuje u Hrvatskoj za konzultantske usluge poput pripreme zahtjeva i natječajne dokumentacije za EU programe relativno je lakše izmjeriti uspjeh konzultanta. To se radi kroz postotak prolaznosti zahtjeva, zatim kroz omjer traženih i odobrenih sredstava ili kroz postotak novca koji je doznačen klijentu.

Kakvi su trenutni trendovi u sektoru konzaltinga u svijetu?

Globalno, menadžment konzalting industrija je u razdoblju velikih promjena. Govorimo prije svega o industriji koja se temelji na znanjima i alatima dobivenim u poslovnim školama te ekonomskim, tehnološkim i društvenim promjenama, stvarajući pritom poslovne paradigme ili metodologije (npr. six-sigma) koje se potom prenose u poslovne sustave klijenata. Međutim, rast primjene i razvoj novih tehnologija, digitalizacija i automatizacija, biotehnologije te trendovi rasta start-upova značajno utječu na potrebe za novim znanjima i vještinama konzultanata. Na primjer, Internet utječe možda najviše na potrebu transformacije konzultantske industrije, posebno zato jer se temelji na distruptivnim poslovnim modelima koji još nisu poznati ili se ne uče u poslovnim školama. Globalni trend konzultantske industrije ide u smjeru da klijenti sve više traže kreativnost, inovativnost i mudrost konzultanata, premda mnoge konzultantske tvrtke i dalje pokušavaju prodati isključivo znanje i već poznate metode ili alate. Razlog tome je da je znanje postalo „dostupna roba“ zbog digitalizacije i interneta, dok poslovna mudrost zahtjeva vještine i visoku razinu kreativnosti i inovativnosti u rješavanju izazova.

Kaska li Hrvatska za globalnim trendovima i u čemu?

Prema mojoj procijeni, hrvatska konzultantska industrija je fazi ranog razvoja. To ne znači da kod nas ne postoji potreba za konzultantskim uslugama jer mnoge međunarodne konzultantske firme su prisutne u Hrvatskoj i uspješno posluju. Međutim, ti konzultanti posluju isključivo sa nekoliko vodećih multinacionalnih korporacija. Problem niske razine korištenja konzultantskih usluga je u percepciji kvalitete konzultanata u Hrvatskoj.

Koji su mogući novi trendovi u sektoru konzaltinga u bliskoj budućnosti?

Postojeće postavke konzultantskih firmi otvaraju vrata za inovativne poslovne modele. Disruptivna inovacija koja bi omogućila pristup ne samo korporativnim većim klijentima već potpuno novoj generaciji klijenata u segmentu srednjih i manjih tvrtki (npr. start-upovima), a kojima trebaju konzultantska znanja i vještine. Trendovi jasno pokazuju tranziciju konzultantske industrije. Tranzicija zahtijeva da se modeli, alati i konzultantska praksa koja je funkcionirala za industrijsku ekonomiju promijeni u usluge adekvatne globalnoj ekonomiji znanja i povezanosti. Taj će globalni trend vrlo brzo zahvatiti i Hrvatsku.

Znate li možda kolika je trenutno vrijednost tržišta konzalting usluga u Hrvatskoj?

Zadnja analiza napravljena je 2003. godine, a novi reprezentativni podaci za Hrvatsku ne postoje. Međutim, istraživanje ove industrije koji smo nedavno započeli u Sense Consultingu ukazuje na značajniji rast potražnje konzultantskih usluga za pripremu projekata za EU fondove nego što je to bilo prije 2-3 godine. Ako tome dodamo i savjetničke usluge korištene kod predstečajnih nagodbi, potrebe tržišta za vještinama restrukturiranja tvrtki koje nedostaju, te pretpostavku rasta investicijskih aktivnost po ulasku u EU – možemo očekivati renesansu potrebe za konzultantskim uslugama u Hrvatskoj ali i u okruženju. Ipak, bez obzira na dobre trendove, skepticizam oko vrijednosti koju konzultantska usluga donosi klijentu stvaraju tradicionalno nerazumijevanje vrijednosti intelektualnih usluga i znanja, loša kvaliteta usluga iz prošlih godina, vrlo loša percepcija konzaltinga, fragmentirana struktura konzultantske industrije u Hrvatskoj te ogromne razlike u konzultantskim naknadama. Imajući to na umu, ozbiljne konzultantske tvrtke su u kontinuiranoj potrazi za modelom izračuna pomoću kojeg bi klijentima mogli pokazati razinu dodane vrijednosti koje donose konzultantske usluge tvrtki. Usporedbe radi, tržište konzultantska industrije u Europi procjenjuje se na više od 100 milijardi eura na godinu.