Koje konkretne mjere imate u svom programu za obuzdavanje klimatskih promjena? Znate li na kojem se mjestu nalazi Hrvatska kada govorimo o najugroženijim zemljama?

Prema podacima Europske okolišne agencije, Hrvatska spada među tri najugroženije europske zemlje klimatskim promjenama. Izložena je natprosječnom porastu temperature i razine mora, smanjenju ukupne količine padalina, ali i učestalijim izmjenama ekstremnih suša i padalina.

Naš program se pitanjima niskouglijčne tranzicije i umanjenjem klimatskih promjena bavi u nekoliko poglavlja. Poglavlje Ekonomija blagostanja većine opisuje mjere zelene reindustrijalizacije, a poglavlje Energetika opisuje mjere energetske tranzicije, dok su mjere za očuvanje tla, mora, voda i šuma te kvalitete zraka opisane u poglavlju Zaštita okoliša i prirode.

Nadalje, mjere za razvoj neposrednog kriznog djelovanja i sustava civilne zaštite opisane su u poglavlju Ljudska sigurnost, a društveno pravednom prilagodbom i otpornoću na klimatske promjene bavimo se kroz njihov društveni i infrastrukturni aspekt. Pri tome pod mjerama prilagodbe nudimo odgovore na neposredne posljedice, a u mjerama otpornosti gradimo društvenu sposobnost predvidjeti i nositi se s krizama od kojih se možemo brzo oporaviti.

Po korištenju sunčeve energije među najgorima smo u Europi. što planirate učiniti po tom pitanju i planirate li i kako omogućiti građanima veće uključivanje u projekte obnovljivih izvora energije? Znamo da su procedure trenutno otežavajuće i da sve teče jako sporo?

Svi podaci i dostupna istraživanja jasno ukazuju kako Hrvatska u izrazito niskom postotku koristi potencijale za proizvodnju električne energije koje nude obnovljivi izvori energije, premda za to ne postoji niti jedan opravdani razlog. Cijena proizvodnje i pohrane energije iz obnovljivih izvora drastično je pala i više nije prepreka energetskoj tranziciji. Stoga bi svako daljnje zaostajanje u ulaganjima u obnovljive izvore energije Hrvatsku ostavilo u podređenom položaju, prisiljenu da u budućnosti plaća višu cijenu energije iz fosilnih izvora.

Mi planiramo ubrzati uvođenje solarnih sustava tako što ćemo znatno povećati broj fotonaponskih elektrana na postojećim javnim i privatnim zgradama, a ujedno ćemo razviti i model građanske participacije u uvođenju solarnih sustava u energetski sustav. Konkretno, za samostojeće kuće razvit ćemo programe individualizirane podrške pri postavljanju solarnih elektrana, a za lokalne samouprave osigurat ćemo sredstva iz europskih fondova za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije ili kupnju i postavljanje solarnih sustava.

Za višestambene zgrade, uklonit ćemo prepreke koje koče razvoj energetskih zajednica i dijeljenje energije među članovima energetske zajednice te tako olakšati širenje građanske energije, a poticat ćemo i razvoj energetskih zadruga. Nadalje, s obzirom na to da građani ne mogu utjecati na količinu proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, uklonit ćemo neizvjesnosti oko dugoročnog režima predaje viška proizvedene električne energije u mrežu.

Konačno, kako bismo omogućili povoljna ulaganja i aktivaciju štednje građana, razvit ćemo model građanski financiranih javnih solarnih elektrana, a za privatne investitore koje žele ulagati u velike solarne i vjetroelektrane na vlastitu građevinskom zemljištu ubrzat ćemo procese izdavanja dozvola i priključivanja na mrežu uz strogo pridržavanje ekoloških standarda.

Što planirate učiniti s HEP-om s obzirom na to da upravo on treba biti predvodnik energetske transformacije?

HEP treba povezati s INA-om u javni energetski konglomerat koji će operacionalizirati politiku energetske samodostatnosti Hrvatske. To ćemo i učiniti nakon što otkupimo INA-u i njoj osiguramo upravljanje u skladu s javnim interesom. Hrvatska mora vratiti upravljanje vlastitom energetskom politikom koju je Plenković predao Mađarima. INA treba novu viziju unutar zelene tranzicije, a za nju tu itekako ima mjesta posebno zbog inženjerskog i drugog stručnog kadra koji tamo radi.

Velik dio našeg programa u dijelu koji se tiče energetske tranzicije posvećen je solarizaciji krovova postojećih javnih i privatnih zgrada. Kad govorimo specifično o privatnim zgradama, predvidjeli smo uklanjanje administrativnih prepreka koje neopravdano koče razvoj građanske energetike, od kojih se većina manifestira upravo u HEP-u.

Osim osiguravanja pristupačnog financiranja proizvodnje energije za kućanstva, ozbijno razmatramo i pristup solarizaciji krovova kućanstava kroz inicijalnu investiciju HEP-a koju bi kućanstva otplaćivala prvih 6 godina kroz proizvodnju energije iz solara koje je postavio HEP, a nakon toga bi i energana i struja bile njihove. To bi omogućilo brzu solarizaciju stambenog fonda bez velikih investicija, “papirologije” i napora kućanstvima.

Naravno, elektroenergetska mreža mora biti u stanju primiti veće udjele intermitentnih izvora energije. Danas plaćamo danak višedesetljetnom izostanku HEP-ovih investicija mimo nužnog održavanja.

Jasno je da su nam potrebne velike investicije u razvoj pametnih mreža, a takve razvojne iskorake, između ostalog i u sektoru energetike, planiramo realizirati strateškim nacionalnim partnerstvima države s javnim i privatnim tvrtkama financiranima dijelom proračunskim, dijelom EU, a dijelom sredstvima razvojnih banaka.

Što se tiče prioritetnih područja investiranja u mrežu, ona su determinirana geografskim položajem. Stoga će se glavnina investicija usmjeriti na mrežu koja se nalazi na području TS Konjsko, kako bi se stvorili preduvjeti za očekivana ogromna opterećenja na postojećoj infrastrukturi upravo u tom dijelu Hrvatske.