Uobičajeno za predizborno vrijeme, proteklih nekoliko tjedana bilo je i mini pregled recentnih investicijskih projekata uz prigodna “rezanja vrpci”. Danas se očekuje prva procjena BDP-a za prvi kvartal koja će pokazati i kako stvari stoje s razinom investicijskih aktivnosti u odnosu na kraj prošle godine, kao i usporedivi kvartal prošle.

Bruto investicije u fiksni kapital u posljednjem lanjskom tromjesečju su nakon godišnjeg pada u prethodna dva zabilježile 4,2-postotni rast. Time je pad investicija 2020. sveden ispod tri posto, što je povoljnije od očekivanja Vlade po revizijama projekcija s izbijanjem Covid-19 pandemije.

Pri svibanjskom rebalansu, naime, originalni je plan rasta investicija 2020. preokrenut u očekivanje 9-postotnog pada, a još u listopadu računalo se na smanjenje od šest posto. Za konačnih minus 2,9 posto zaslužan je ponajprije dvoznamenkast rast investicija opće države od čak 18,7 posto

Nasuprot tome, investicije privatnog sektora, koje su tempom već neko vrijeme zaostajale za državnim, lani su potonule 8,5 posto. Za ovu godinu Vladinim projekcijama predviđen je 9,9%-postotni rast investicija, s tim da se uz nešto manji, ali i dalje dvoznamenkast rast kod državnih (15,5 posto), računa i na oporavak ulaganja privatnog sektora, i to po stopi od osam posto.

Investicijske planove, a pogotovo njihovu realizaciju, u poslovnom je sektoru teško sagledati. No, iz nekih velikih kompanija planovi jesu na tragu povećanja kapitalnih ulaganja. Tako su, primjerice, u Fortenova grupi, koja odnedavno napokon uključuje i Mercator, za ovu godinu predvidjeli realizirati 125 milijuna eura ili blizu milijardu kuna kapitalnih ulaganja.

Među ostalim, s integracijom Mercatora čekaju ih znatna ulaganja u maloprodajnu mrežu. Podravka je pak nakon 192 milijuna kuna kapitalnih izdataka lani, za ovu godinu za ulaganja namijenila 40-ak posto više, odnosno 272 milijuna, a za naredne dvije u planu joj po oko 200 milijuna.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ističu kako su njihove članice, mimo investicija koje će biti potaknute programom oporavka, pokrenule vlastite investicijske cikluse koji se odvijaju ili će biti dovršeni u ovoj godini.

Jedan od medijski najatraktivnijih je, primjerice, onaj Rimac Automobila, koji je u fazi izgradnje kampusa, tvornice i testnog poligona. Istodobno, HT i A1 nastavljaju s projektom modernizacije mreže na 5G infrastrukturu.B

AT je u Kanfanaru uložio preko 200 milijuna kuna u nove linije za proizvodnju grijanog duhana. I Vetropack Straža je započela novi investicijski ciklus. Planira, naime, greenfield investiciju na potezu HUM-Zagreb kojom će podići proizvodne kapacitete i namjerava dovršiti projekt ove godine.

Nadalje, u porečkoj zoni Pical Valamar će do kraja godine realizirati investicije u sveukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna. To uključuje i hotel Pinea, najveće pojedinačno ulaganje u hrvatskom turizmu ukupne vrijednosti 790 milijuna kuna, čija je izgradnja započela na jesen 2020. Algebra pak dovršava investicije u naprednu IT infrastrukturu i međunarodnu mreže, a usto gradi i oprema novi Sveučilišni kampus.

“Dio već pripremljenih investicija za ovu godinu je zaustavljen radi koronakrize, a naši poslodavci okupljeni u HUP-u iskazali su ukupnu spremnost za oko 40 milijardi kuna investicija u projekte visoke dodane vrijednosti koji će potaknuti gospodarski rast i razvoj i stvoriti 100.000 radnih mjesta u privatnom sektoru”, ističu u Udruzi poslodavaca.

Međutim, kao što već mjesecima upozoravaju, ponovno podcrtavaju kako se bez poticanja ulaganja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i višegodišnji financijski okvir EU (VFO) mnoge planirane investicije neće pokrenuti jer nam je investicijska klima u zemlji i dalje nedovoljno dobra da bi privukla značajnija strana ulaganja. Upravo zbog toga nam je, kažu, NPOO prilika generacije koju ne smijemo propustiti.

Projekcije Vlade

Na te izvore financiranja računalo se i u projekcijama nedavno iznesenim u Vladinu Prograu konvergencije. Uz očekivane kapitalne priljeve iz fondova EU, a posebice nove instrumente financirane u prvom redu sredstvima iz Mehanizma oporavka i otpornosti, u njemu se za iduću godinu predviđa i znatno brži rast investicijskih aktivnosti – na razini opće države više od 30 posto, a u privatnom sektoru 13 posto.

U Ministarstvu financija u kratkom roku očekuju, kako kažu, nastavak povoljne dinamike u građevinskom sektoru, u dobroj mjeri zbog potrebe obnove fonda stambenih objekata nakon potresa .

Jedan od najvećih hrvatskih ulagača već godinama je Ina

“Kao rezultat projiciranih učinaka NPOO-a, ali i povoljnog baznog učinka uslijed povoljnih ostvarenja s kraja 2020. znatno su podignuta očekivanja i za preostale vrste investicija”, navodi se u Programu.

Međutim, Covid-kriza mnogima je fokus usmjerila na očuvanje financijske stabilnosti, a brojnima i ugrozila bilance. To pogotovo vrijedi za mala i srednja poduzeća. U svakom slučaju u sektoru poduzeća predstojeće razdoblje za mnoge će nametnuti potrebu jačanja bilanci.

Poslovanje u pandemiji

Kad je riječ o velikim kompanijama, jedan od najvećih hrvatskih ulagača već godinama je Ina, s godišnjim ulaganjima na razini između 1,5 i dvije milijarde kuna u posljednjih desetak godina. Prošla godina za nju je, kao i za svjetsko gospodarstvo, bila jedna od najizazovnijih.

Kako ističu u Ini, poslovanje tijekom 2020. prilagođeno je kako bi se očuvala financijska stabilnost kompanije i na taj način su zaštitili svoja dugoročna strateška ulaganja, kao što je projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u Rijeci, koji će osigurati održivost poslovanja u budućnosti”.

Radi se o ulaganju vrijednom oko četiri milijarde kuna, a zahvaljujući novom postrojenju struktura proizvoda riječke rafinerije bi se trebala poboljšati na način da će se povećati udio profitabilnih bijelih proizvoda, tj. motornih goriva. Radovi na postrojenju su u tijeku, kažu, a završetak radova očekuje se do kraja 2023.

Navedeni projekt dio je programa Ina R&M Novi smjer 2023., kojim je predviđena koncentracija prerade nafte u Hrvatskoj u Rafineriji nafte Rijeka.

Istodobno se na lokaciji u Sisku planiraju razviti održive alternative koje uključuju proizvodnju bitumena, logistički centar te solarnu elektranu i potencijalno rafineriju bio-komponenti, koje se uklapaju u Europski zeleni plan i globalne težnje ka niskougljičnom društvu.

Biorafinerija je strateški projekt procijenjene vrijednosti od oko dvije milijarde kuna. Trenutačno se radi na “daljnjem razvoju i prilikama za dodatno sufinanciranje tog projekta, što je i ključan preduvjet za donošenje konačne investicijske odluke”, poručuju iz Ine.