Neke zemlje Europske unije planiraju uvesti četverodnevni radni tjedan u sklopu svojih reformi tržišta rada. Istražili smo što o kraćem radnom tjednu misle i poslodavci i sindikati, ali i stručnjaci radnog i socijalnog prava. U načelu nitko nema ništa protiv, ali uz određene uvjete.

Prekrajanje pravila

Tek 4% radnika na nepuno radno vrijeme

Jedan dan odmora više u tjednu za istu plaću? Neki bi vrlo rado umjesto pet radili četiri dana, piše N1.

“To bi bilo dobro, volio bih to”, kaže jedan građanin koji sada radi šest dana u tjednu. Dodaje da bi to dodatno slobodno vrijeme iskoristio za planinarenje i druženje s obitelji.

Drugima se javlja i zrno sumnje – hoće li biti jednako učinkoviti ako će raditi manje, kako iz pozicije nadređenog, tako i zaposlenika.

“Ako bi visina produktivnost ostala ista ili viša, naravno da se treba smanjiti na četiri dana ako može, ali mislim da je produktivnost i opstanak firme, radnih mjesta i standarda bitniji nego jedan slobodan dan više”, kaže građanin koji trenutno radi u informatičkoj firmi.

“Firma ima propis od 40 sati tjedno i to je tako. Ne bih se bunio da se rade četiri dana, ali bojim se da ne bi bili konkurenti”, dodao je drugi.

Smanjenje radnih dana i fonda sati ovisi o vrsti sektora, kao i tome odgovaraju li četiri radna dana i broj sati poslodavcu i zaposleniku. Nezavisni sindikat izdvaja prednosti poput manjeg oboljevanja ili veće motivacije za rad kao rezultat skraćivanja radnog tjedna, piše N1.

“Skraćivanje satnice u ranom tjednu u kojem proizvodnja rada stagnira ili raste, uvjetima u kojima je manje je oboljevanja i izostanaka s posla. Radnici su opušteniji, zadovoljniji, učinkovitiji i više vremena mogu provesti s obitelji”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.