Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je jučer kako je pitanje 'treba li šef SOA-e kontaktirati osobu iz kriminalnog miljea' – profesionalne naravi.

"To pitanje – treba li šef neposredno imati određene kontakte ili ne treba – pustite to struci da odluči. Ja ne pretendiram, a vjerojatno ni premijer da dajemo konačne sudove", odgovorio je večeras Josipović u intervjuu Media servisu na pitanje ima li različito mišljenje od premijera o tome treba li šef SOA-e kontaktirati osobu iz kriminalnog miljea. Josipović je ponovio kako je šef Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petar Mišević smijenjen jer se pokazalo da tehnički nedostaci u izvješćima postoje već dulje vrijeme.

"Pokazalo se da određeni tehnički nedostaci koji su ukazani u ovom izvješću, postoje već dulje vrijeme, a u prijašnjim izvješćima nisu bila pokazana. To pokazuje određenu slabost u analiziranju sustava i u izvješćivanju i na to smo morali reagirati", rekao je predsjednik Josipović. Ponovio je i da Mišević nije počinio nikakvo kazneno djelo, a da je motiv njegove smjene bilo otklanjanje nepravilnosti ili slabosti u radu te unaprjeđenje sustava.

Na pitanje je li aferom nadzora izlista telefonskih razgovora ugrožena nacionalna sigurnost, predsjednik Josipović je kazao kako su možda izašli podaci koji ne bi trebali, ali da ovog trenutka ne vidi direktnu ugrozu. "Činjenica da izlaze podaci o brojevima pojedinih osoba iz sustava nije najbolja, ali direktnog napada i ugroze nema", ocijenio je. Odgovorio je i kako osobno nikad nije imao dojam da ga prisluškuju. Odgovorio je i na optužbe predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da premijer i predsjednik Republike pokušavaju zataškati aferu. "Karamarko je vođa najjače oporbene stranke i za očekivati je da bude kritičan. On je iz tog sustava i vjerojatno dobrim dijelom baštini u svoje zasluge i nezasluge, dobre i loše strane tog sustava. Dobro je da se u ovom predmetu provede i parlamentarni nadzor", zaključio je Josipović.

Govoreći o odnosu Hrvatske i EU, ponovio je da je sporazum zaključen i da ima priličan broj ratifikacija i izjava odgovornih osoba u pojednim zemljama, i u samoj EU, da je članstvo Hrvatske neupitno. "Naravno, moramo znati da se utakmica igra 90 minuta i da do kraja, odgovorno, moramo raditi na ispunjenju onoga što smo obećali", kazao je predsjednik Josipović, dodajući kako osobno misli da datum ulaska Hrvatske u EU, 1. srpnja, nije ugrožen. Napomenuo je i kako međustranačku borbu 'tko je koga ogovarao u Bruxellesu', nije dobro igrati na stranom terenu nego na domaćem, ali i ocijenio da to nije štetilo Hrvatskim nastojanjima oko ulaska u EU.

Na pitanje treba li Hrvatska na referendum zbog izmjena nekih pravila u EU, Josipović je rekao da je oko te izjave kreiran mali dramulet. "Mislim da nitko u ovoj zemlji, niti je to premijer rekao, ne treba novi referendum o članstvu u EU", naglasio je Josipović, dodajući da će se, po ulasku u EU 1. srpnja 2013., ne samo što se tiče politike prema EU, nego i domaće politike, možda steći uvjeti da se o nekim pitanjima odlučuje referendumom. Dobrim potezom ocijenio je dodjelu Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji.

EU je, uz svoju ekonomsku komponentu, primarno i bila jedan mirotvorni proces. EU je uspjela na teritoriju na kojem se svako malo ratovalo, stvoriti najdulje moguće razdoblje mira, kazao je i dodao kako mi, između ostalog, i idemo u EU kako bi bili sigurni da rata više nikad neće biti. "To je i jedan od razloga zašto želimo da i naši susjedi uđu u EU", kazao je Josipović, priznajući kako su odnosi sa Srbijom sada u silaznom trendu, ali i izrazio nadu da je to privremeno.

Hrvatski predsjednik je na pitanje kakva je ocjena dosadašnjeg rada Vlade odgovorio kako je jedna godina mandata prerano da bi se vidjelo je li Vlada ispunila svoju zadaću ili ne. Dodao je kako se povremeno pokazuju dobri pokazatelji te ponovio da predsjednik Republike nije tu da bude ocjenjivač Vlade nego da bude partner i pomogne.