Sa Sašom Stankovićem, voditeljem Sektora razvoja proizvoda, strateških projekata i marketinga servisa Moj-eRačun, razgovarali smo o primjeni e-računa u Hrvatskoj, važnosti digitalizacije poslovanja te inovativnim uslugama koje osiguravaju veću likvodnost poduzeća i automatski javljaju o statusu blokade kupaca i dobavljača.
Iako se godinama pričalo o dobrobitima primjene elektroničkih računa šira primjena počela je tek od srpnja 2019. kad je na snagu stupila obveza izdavanja elektroničkih računa u javnoj nabavi. Možete li reći koliko se danas e-računa razmjeni vašim posredništvom i kako ocjenjete primjenu e-računa u Hrvatskoj u odnosu na ostale zemljama Europske unije?
Od srpnja 2019. godine preko Centralne platforme prošlo je oko devet milijuna eRačuna, udio onih koji idu preko servisa Moj-eRačun je oko 250.000 mjesečno, no ovdje govorimo isključivo o B2G sektoru. Broj elektroničkih dokumenata koji se našim posredništvom razmjenjuju u B2B sektoru kreće se oko milijun mjesečno. S više od 95.000 korisnika koji šalju i primaju eRačune i druge digitalne dokumente, odnosno koriste neke od drugih usluga, pozicionirali smo se kao najveći privatni informacijski posrednik.
Servis Moj-eRačun primarno je okrenut prema B2B sektoru, posebice MSP-ovima koji u Hrvatskoj čine gotovo 98 posto tržišta. Iako je riječ o impozantnim brojkama kada ih usporedimo s 2014. godinom, daleko smo od europskog prosjeka, posebice onih razvijenih država. U susjedstvu su Mađarska i Italija povezale eRačun s poreznom upravom i imaju izvješće o PDV-u u stvarnom vremenu. Hrvatska trenutno ima oko 150.000 subjekata i javnih naručitelja koji šalju i zaprimaju eRačune, ima dobru infrastrukturu da ta brojka bude i veća, da se uvede primjena eRačuna i za B2B sektor čime bi poduzetnici smanjili administrativni trošak i povećali sigurnost poslovanja, dok bi država u stvarnom vremenu znala s koliko novca raspolaže, smanjio bi se pritisak i nepravilnosti u nadzoru, a poslovanje bi bilo transparentnije.
U kontaktu ste s klijentima koji su doživjeli potpunu transformaciju primjenom e-računa. Kakva su njihova iskustva iz prve ruke?
Iako smo primarno okrenuti MSP-ovima, surađujemo i s velikim kompanijama kao što su INA i Gumiimpex-GPR te brojne druge koje su u svoje poslovanje implementirali i druga rješenja servisa Moj-eRačun; od eKnjigovodstvenih isprava, primjerice eOdobrenja i eOtpremnica, do novijih usluga kao što je Moj-BI. Riječ je o tome da su usluge servisa Moj-eRačun komplementarne s vlastitim ERP rješenjima tvrtki, samostalno kao naša aplikacija ili kao sastavni dio ERP-ova i računovodstvenih softvera na hrvatskom tržištu. Izvrsna iskustva imamo i s jedinicama lokalne samouprave s kojima smo povukli i sredstva iz CEF projekta. Većina tvrtki koje su s eRačunom krenule 2014. godine, potpuno su digitalizirale administrativno poslovanje. eRačun zakonski čuvaju u kontroliranom sustavu Moj-eArhiv, a urudžbiraju ga i likvidiraju kroz Moj-DMS.
Nažalost, postoji i velik broj subjekata kod kojih je obveza e-računa shvaćena samo kao dodatna obveza i financijski teret. Je li država dala premalo vremena za transformaciju ili neki jednostavno teško prihvaćaju promjene?
Možda smo svi skupa pogriješili komunicirajući eRačun kao obavezan, umjesto da smo bolje objasnili zašto je EU odlučila kroz njega ojačati zajedničko tržište, ubrzati javnu upravu, smanjiti administrativni trošak i uvesti veći nadzor u javnonabavni proces. U Hrvatskoj, primjerice, primatelji eRačuna koji još nisu pošiljatelji ne shvaćaju da i oni, kao korisnici usluge, imaju obavezu poštivati zakonske propise koji uređuju elektroničke isprave. Uštede, ukidanje administrativnog i troška pohrane upravo su na strani primatelja jer više ne moraju prepisivati račune, kupovati registratore, nove police, uzimati veći prostor kako bi poštivali zakonski rok čuvanja knjigovodstvenih isprava. Možda smo nedovoljno komunicirali što je eRačun sukladno zakonskim propisima Hrvatske i EU jer veliki broj tih primatelja još uvijek smatra da je to PDF slikovni prikaz koji ne mora doći uz eRačun, ali ga većina informacijskih posrednika i dalje šalje.
Onda te račune printaju, slažu u registratore i smatraju da je država uvela namet jer moraju plaćati informacijskog posrednika, a sve bi riješio PDF u privitku e-maila. Država bi trebala jasnije komunicirati gdje su države koje su ranije usvojile eRačun, a gdje smo mi koji ga doživljavamo kao namet.
Mnogo se pisalo da je situacija s pandemijom koronavirusa podigla svijest o važnosti digitalizacije poslovanja i korištenja e-računa? Potvrđuju li to i brojke, kakva su iskustva vašeg servisa?
Tijekom lockdowna porastao je interes za Moj-DMS, Moj-eArhiv i uslugu širenja baze primatelja eRačuna. Nakon preporuke Stožera da se umjesto papirnatih šalju eRačuni, ponudili smo infrastrukturu da se poslovnim subjektima taj prijelaz učini što lakšim i bržim. Pandemija je pokazala da ćemo i u budućnosti sve više raditi dislocirano jer postoje brojna tehnološka rješenja koja nam to omogućuju.
Informacija pohranjena na cloud rješenje koje onemogućuje pristup drugima, poput recimo usluge Moj-eArhiv, gdje se točno svakom zaposleniku može dodijeliti određena razina prava, gdje se na svaki dokument aplicira vremenski žig kako bi se nedvojbeno potvrdio trenutak ulaza u eArhiv, kao i nepromjenjivost sadržaja u periodu čuvanja, sigurniji je, efikasniji i jeftiniji način pohrane jer se ne može uništiti u poplavama, požarima ili potresima kakvima smo nedavno svjedočili.
Uvođenjem obveze izdavanja elektroničkih računa u javnoj nabavi naglo se povećao broj poduzeća koji koristi e-račune pa se skladno tome na tržištu i sve veći broj informacijskih posrednika. Mnogi njihovu funkciju vide samo u slanju i primanju e-računa. Je li to tako i na koji način oni mogu doprinijeti potpunoj digitalizaciji poslovanja nekog poslovnog subjekta?
Na tržištu su se nakon uvođenja Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi pojavila mnoga ad-hoc rješenja koja korisnicima ne nude ništa osim prijenosa računa od točke A do točke B.
Takva rješenja ne pružaju stvarno korisničko iskustvo, odnosno korisnost koja proizlazi iz eRačuna. Poanta je da informacijski posrednik pruži cijelu uslugu – od razmjene eRačuna do likvidiranja eRačuna kroz komplementarni sustav, što omogućuje i nadzor nad procesom jer točno znate koja je vrsta dokumenta ušla u tvrtku, koji oblik obrade zahtijeva, tko su osobe uključene u taj proces i kojom dinamikom se dokument obrađuje. Potom trebaju osigurati uslugu arhiviranja s unaprijed određenim načinima pretrage arhiva, posebno dodijeljenim ovlastima za upravljanje, brisanje i čuvanje dokumenata i slično. Informacijski posrednik mora pružiti cijelu infrastrukturu da korisnik sa zastarjelog i skupog načina poslovanja u nekoliko dana preseli poslovanje u bespapirni oblik.
Radili ste na razvoju usluga servisa Moj-eRačun, između ostalog sustava Moj-DMS i Moj-eArhiv, kao i ugrađivanju digitalnih knjigovodstvenih isprava u ERP i računovodstvene softvere integratora Moj-eRačun Mreže. Posebno je zanimljiva platforma PlatiMe koja ubrzava novčani tijek u gospodarskim aktivnostima i tako osigurava likvidnost poduzeća. Možete li pojasniti kako ona funkcionira?
Platforma PlatiMe ima jednostavnu funkciju – omogućiti dobavljačima, pošiljateljima eRačuna, kraći period naplate izdanih računa na način da ih ponude na otkup potencijalnim investitorima koji su spremni pričekati dogovoreno dospijeće računa, ali i preuzeti rizik naplate. Platforma će jamčiti fer i ravnopravno nadmetanje kroz isticanje ponuda, ali uz identifikaciju svih dionika i pristanak sudjelovanja na platformi. Svaki sudionik, pošiljatelj eRačuna, imat će fleksibilnu skupnu ili pojedinačnu kontrolu eRačuna koje želi izložiti na platformi, dok će ponuditelj moći provjeriti bonitet primatelja kroz servis koji smo sami razvili. Uvjereni smo da će PlatiMe, kroz smanjenje administrativnog opterećenja, jednostavniji i brži priljev novca te sigurnu likvidnost sudionika, ubrzati i gospodarski oporavak MSP-a u Hrvatskoj.
Jako bi korisna, posebno u današnje vrijeme, čini se mogla biti i usluga Moj-BI koja aktivira automatiziranu obavijest o statusu blokade poslovnih partnera.
Ako znamo da do curenja kapitala u biznisu najčešće dolazi zbog lošeg upravljanja informacijama u poslovnim procesima, onda bismo Moj-BI (business intelligence) mogli opisati kao čuvara likvidnosti. Na tržištu postoji više servisa gdje se mogu provjeriti financijski pokazatelji, no Moj-BI je jedini je koji o statusu blokade kupaca i dobavljača obavještava automatski. Zamislite situaciju u kojoj vas kontaktira tvrtka B tražeći ponudu za određeni posao. Unesete OIB tvrtke kako biste izradili ponudu, a integrirani sustav Moj-BI istog trena vam dostavi izvještaj da je potencijalni kupac u blokadi od određenog datuma. Korisnik može pravovremeno donijeti odluku koja će ga spasiti problema nemogućnosti naplate potraživanja. Isto tako, nakon što je eRačun poslan, sustav javlja i svaku promjenu statusa blokade dok je račun u valuti plaćanja te je li kupac u prethodnom periodu bio u blokadi i koliko dugo. Kroz Moj-BI se može provjeriti više od 60 financijskih pokazatelja; od boniteta, statusa blokade, prihoda i rashoda, do broja zaposlenika i drugih korisnih informacija za više od 300.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj. U vremenu pred nama smatramo da je odgovorno znati više o poslovnim subjektima s kojima poslujemo, tako da su uslugom obuhvaćeni i dobavljači.
Zbog čega Europska unija toliko forsira e-račun? Proteklih godina puno je truda i novca uloženo kako bi se donijela zajednička norma za e-račun za zemlje članice.
Zato što želi jako, zajedničko europsko tržište. Dok se kroz normu nije uskladila interoperabilnost, odnosno dok eRačun izdan u Hrvatskoj nije bio računalno čitljiv u Njemačkoj, postojale su brojne prepreke u prekograničnoj trgovini. EU je procijenila kako će potpunim uvođenjem eRačuna uštedjeti 423 milijarde eura.
Značajna su to sredstva koja omogućuju jačanje europskog gospodarstva zbog čega je za novo desetljeće najavljena digitalna transformacija Starog kontinenta. Da citiram Europsku komisiju – digitalna transformacija danas više nije pitanje izbora, ona je neizbježna, neophodna i nezaobilazna.
Sadržaj omogućio Moj-eRačun
