Sve do početka ove godine Mozambik nije uopće bio vidljiv na karti hrvatske robne razmjene sa svijetom. Ta afrička zemlja nije bila uvrštena među 87 glavnih izvozno-uvoznih tržišta s kojima se odvija trgovina, no u siječnju ove godine državna statistika prvi put uvrstila ga je na tu ljestvicu.

Štoviše, rezultat koji je ostvaren s Mozambikom iznenadio je dinamikom i veličinom, jer u tih mjesec dana ostvarena je robna razmjena od gotovo 145 milijuna eura. Na žalost, taj financijski rezultat ostvaren je isključivo kroz uvoz roba, DZS nije evidentirao nikakve izvozne aktivnosti na tom tržištu.

Sve do sada statistika je tu zemlju na jugoistoku Afrike s više od 32 milijuna stanovnika vodila u kategoriji ostale afričke zemlje, a o rastu kojem upravo svjedočimo najbolje govori ne samo podatak da je prije godinu razmijenjeno svega 867 tisuća eura, nego da je po vrijednosti uvoza već u tih mjesec dana premašila lanjsku “zvijezdu u usponu” kad je o uvozu riječ, Sjedinjene Američke Države.

U Hrvatsku je u siječnju, naime, vrijednost uvezene robe iz SAD-a bila na razini od 123,7 milijuna eura, a dok se lani svjedočilo pravoj eksploziji uvoza iz te zemlje, zahvaljujući LNG-u, čak od preko 800 posto, ovu godinu taj se rezultat počinje ispuhivati. U godinu dana vrijednost američkog uvoza opala je za gotovo 44%. A kao i u slučaju SAD-a, LNG je razlog i ovogodišnjem siječanjskom vanjskotrgovinskom iznenađenju s Mozambikom.

Potkraj siječnja, naime, zabilježen je prvi iskrcaj LNG tereta iz Mozambika, na tankeru British Mentor, kojeg je unajmio BP. Isporučen je LNG proizveden iz offshore plinskog polja Coral na obali Mozambika, a bio je to za krčki LNG plutajući terminal ujedno i 53. iskrcaj od početka njegovog rada.

Mozambik je, inače, i tek uvršten na popis zemalja proizvođača LNG-a, prva isporuka plina iz njegovih postrojenja realizirana je u studenome prošle godine. S obzirom na čvrstu odluku Europe da se odmakne od Rusije i osigura energetsku neovisnost, potencijal za ovu zemlju na europskom tržištu je značajan i zapravo dolazi u pravi trenutak.

Krčki terminal do sada je LNG uglavnom dobivao iz SAD-a, te iz Egipta. Ti poslovi vidljivi su i kroz rezultate troznamenkaste stope rasta uvoza iz tih zemalja, no sam ulazak Mozambika svakako je vrijedan pažnje uzme li se u obzir da je lani iz SAD-a ukupno uvezeno 3,17 milijardi eura, a iz Egipta ukupno 408 milijuna eura. Uvoz iz Mozambika prelazi primjerice uvoz iz Kine ili iz BiH u siječnju, u kojemu je ukupan registrirani uvoz u Hrvatsku iznosio 2,99 milijardi eura.

Kad je izvoz posrijedi, u siječnju je uočljiv zastoj prodaje u Italiji, glavnom tržištu za hrvatsku robu. Izvezeno je oko 197 milijuna eura, što je tek 1,6% više nego lani. Među ostalim glavnim tržištima primjetan je snažan rast izvoza u Sloveniju, za gotovo 28%, a u Njemačku je povećan za 12%, što je i prosječna stopa rasta izvoza u prvom ovogodišnjem mjesecu. Vrijednost izvezene robe u Njemačku i u Sloveniju veća je i nego što je u siječnju prodano u Italiju – vrijednost izvoza u Njemačku prešla je 216 milijuna, a u Sloveniju je dosegnula 201 milijuna eura.

Ukupan izvoz u siječnju iznosio je 1,68 milijardi eura/M. Tironi/PIXSELL

Iznenađenje s Mađarskom
Iznenađuje, pak, zaustavljen rast na godišnjoj razini u plasmanu na mađarsko tržište, na kojemu je već dugo snažan uzlazan trend. U siječnju je, naime, zabilježen pad od 8,5% i to se događa prvi put nakon 24 mjeseca. Rast izvoza u tu susjednu zemlju najviše je pripisivan izvozu sirove nafte, koju se više ne prerađuje u hrvatskim rafinerijama, a u proteklih godinu dana pogurao ga je i izvoz plina.

U siječnju je odskočio izvoz u Srbiju (37% rasta na godišnjoj razini), izvezeno je gotovo 102 milijuna eura vrijednih roba. Nakon što je lani Hrvatska prvi put počela ostvarivati deficit u robnoj razmjeni sa Srbijom, početak ove godine obilježava povratak na suficit u razmjeni. Iz Srbije je u siječnju uvezeno 87 milijuna eura vrijednih roba i usporen je snažan rast iz prošle godine (19%).

Gotovo sve proizvodnje u prerađivačkoj industriji bilježile su u siječnju natprosječnu stopu rasta izvoza, a dobru sliku kvare samo farmaceutska (6%) i proizvodnja metala (12%). Izuzetan rast, očekivano, imali su prehrambeni proizvođači, čak za trećinu bolji plasman (ostvarili su preko 140 milijuna eura izvoza).

Ukupan izvoz u siječnju iznosio je 1,68 milijardi eura. Državna statistika objavila je i preliminarne podatke za veljaču, no oni nisu tako detaljni. Izvoz u prva dva mjeseca iznosio je 3,44 milijarde, a uvoz 6,07 milijardi eura. Nastavlja se tako trend usporavanja godišnjeg rasta robne razmjene, jer izvoz sa stopom od 9,1% i uvoz sa stopom od 11,1% značajno su ispod ostvarenja u lanjskom siječnju, u kojemu je k tomu i izvoz rastao brže nego uvoz (40,7 naspram 39,5%). Ono što ne ohrabruje u statistici jest sve nepovoljniji odnos izvoza i uvoza.

Rast tek 2,3 posto
Nakon pandemije počeo se oporavljati izvoz i smanjivati negativan saldo u robnoj razmjeni, no u drugom dijelu prošle godine, a sada se to nastavlja, ponovno se povećava trgovinski manjak. Za razliku od Hrvatske, Slovenija, koja je u razmjeni roba sa svijetom lani nakratko ostala u deficitu, u veljači je vratila snagu i ponovno ostvaruje suficit u trgovini sa svijetom. I analitičari HGK ukazuju na nastavak trenda rasta deficita, pod utjecajem rasta cijena energenata, sirovina i hrane.

“Od kraja prošle godine vidljivo je smirivanje rasta inflacije proizvođačkih cijena na nedomaćem tržištu čije su godišnje razine u siječnju i veljači bile na najnižim razinama od sredine 2021., pa one sada nešto manje utječu na nominalno “napuhavanje” razine vrijednosti izvoza. Ipak, još uvijek je realni rast znatno niži od nominalnoga, jer kada deflacioniramo ukupnu vrijednost izvoza proizvođačkim cijenama na inozemnom tržištu, procjenjujemo da je vrijednost izvoza u prva dva mjeseca rasla za tek 2,3%”, ističu analitičari HGK Puls-a.