Za digitalizaciju hrvatskih škola potrebno je oko 2,5 milijarde kuna kojih Hrvatska nema te se taj važan projekt u sklopu reforme školstva mora provoditi polako, pri čemu se iduće godine kreće s 30 milijuna kuna, kazao je u petak u Visokom učilištu Algebra u Zagrebu ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar.

Ocjenivši taj iznos sramotno malim, no jedinim koji je uspio ‘spasiti’ za tu namjenu, ministar Mornar je najavio da će se 20 milijuna kuna od tog iznosa namijeniti za e-škole, u sklopu čega se planira urediti nekoliko eksperimentalnih digitalnih učionica.

Ostalih 10 milijuna kuna predvideno je za reformu i izmjenu kurikuluma hrvatskog obrazovnog sustava, izjavio je Mornar, ocjenivši to i najtežim dijelom posla jer to uz ostalo traži i ’čišćenje’ školskih predmeta od suvišnih činjenica i čestog ponavljanja istog gradiva u različitim fazama školovanja.

"To sigurno neće ići lako zbog raznih interesa, ali siguran sam da informatiku kao predmet treba uvesti već od prvog razreda osnovne škole, ali ne da bude preteška s programiranjem, višom matematikom i sličnim, nego da djeca ta znanja dobivaju postupno", izjavio je Mornar. Smatra i da treba kombinirati ’papirnatu’ nastavu s digitalnom, jer u suprotnom bi se uništilo nakladništvo, a i nastavnike treba educirati i pripremiti, što je i skuplje od nabave same opreme.

Mornar je to iznio na konferenciji o budućnosti obrazovanja i digitalnom društvu (Future Teaching-eSkills in the Digital Society), koja je u Algebri okupila sve relevantne obrazovne informatičke (IT) institucije i predstavnike turskog ministarstva obrazovanja, koje će u idućoj godini provesti jedan od najvećih svjetskih IT školskih projekata naziva FATIH.

U sklopu tog projekta, Turska će većinom iz državnog proračuna sa 7 milijardi dolara financirati digitalizaciju škola i fakulteta, pri čemu će, kako je kazao predstavnik njihovog ministarstva Mustafa Hakan Bucun, informatički opremiti oko 700 tisuća učionica, dok će 17 milijuna učenika i studenata dobiti tablete, a nastavnici više od milijun računala.

U taj projekt se kreće zato što je informatička i računalna pismenost u Turskoj vrlo niska, kazao je Bucun, istaknuvši da na jedno računalo dolazi 80 učenika. "Kako se Turska i inače sve više bavi razvojem i primjenom ICT tehnologija, to je logičan i hitno potreban korak", ocijenio je Bucun.

Kada bi Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, htjela slijediti taj model, trebalo bi joj oko 2,5 milijarde kuna, čulo je na skupu. "Situacija u Hrvatskoj nešto je bolja nego u Turskoj, s 26 učenika na jedno računalo, međutim po računalnoj pismenosti ni hrvatski učenici nisu puno bolji odnosno još su i dobri s obzirom na ulaganje u tu pismenost i na činjenicu da još 30 posto škola nema nikakve uvjete, primjerice pristup internetu i dr., za takvu nastavu", rekao je Mornar.

S obzirom da se nijedno zanimanje već i sada, a pogotovo u budućnosti neće moći raditi bez informatičkih znanja i vještina, Mornar e-škole smatra ključnim projektom za promjene i unapređenje obrazovnog sustava.

U to je uvjeren i predstavnik Algebre Mislav Balković, koji je istaknuo da se učilište već godinama zalaže i pridonosi informatičkom obrazovanju, a dobre naznake vidi i u EU fondovima te strategiji obrazovanja, kojom je predvideno da se 2020. godine poveća iznos za ulaganje u znanost i obrazovanje sa sadašnjih 3,6 posto na otprilike 6 posto BDP-a, što bi značilo oko milijardu kuna godišnje.