Moratoriji na kredite, slamka spasa koja je u pandemijskom valu poduzećima održala glavu iznad vode, više nije na dohvat ruke.

S rekordne razine 32,2 milijarde kuna zamrznutih otplata krajem rujna 2020., godinu dana kasnije aktivno je bilo tek 200 milijuna kuna, pokazuju preliminarni podaci središnje banke. Na prvu je slika besprijekorna – moratoriji su istekli, većina preživjela najgori period korona krize i nastavila poslovati.

No, portfelj banaka se pokvario, dug akumulirao, a dio moratorija prepakiran je u nove (uredne) zajmove čija će otplata ovisiti o neizvjesnom okruženju.

Pauzirane otplate prije godinu dana skočile su na rekordnih 8,5 posto BDP-a. Taman kada je Hrvatska ulazila u jesenski val epidemije pod moratorijima se našlo 35 posto kredita (nefinancijskim) poduzećima. Prema kvartalnom semaforu, otada su u silaznoj putanji: u prosincu su se smanjili na 20,9 milijardi kuna, 5,7 posto BDP-a.

Krajem ožujka pali su na 15,9 milijardi kuna, a tri mjeseca kasnije (kada su sve oči bile uprte upitnu turističku sezonu koja se oglašavala pod motom ‘Stay safe in Croatia’ nakon promašenog cilj polovine procijepljenih građana) u statusu moratorija bilo je 6,9 milijardi kuna.

“Do 30. rujna ove godine gotovo su svi moratoriji istekli. Prema preliminarnim podacima, preostali iznose nešto više od 200 milijuna kuna za sektor nefinancijskih poduzeća, te oko 360 milijuna kuna ukupno za sva poduzeća i kućanstva”, kažu u Hrvatskoj narodnoj banci.

Od polovine ove godine supervizor tek vodi detaljniju statistiku po veličini poduzeća koja su imala aktiviranu tu opciju pa su od gotovo sedam milijardi kuna pauziranih zajmova milijardu i 130 milijuna kuna činile mali i srednji, a 5,8 milijardi veliki korporativni igrači. No, rujanske detalje preliminarne brojke ne otkrivaju.

Ključno je pitanje u što se moratoriji pretvaraju”, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. “Dio moratorija je istekao, a dio je zamijenjen drugim kreditnim aranžmanima različitih naziva i oblika koji se vode kao novi krediti na koje se ne izdvajaju rezervacije niti vode kao problematični”, kaže Lovrinčević dodajući da je teško reći koliko je takvih prepakiranih aranžmana koji uljepšavaju sliku bankarskog portfelja.

Željko Lovrinčević/ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

I HNB oprezan

Iako u središnjoj banci istek moratorija objašnjavaju dobrim gospodarskim pokazateljima koji su popravili solventnost i likvidnost tvrtki koje je epidemija najviše pogodila, uglavnom one vezane na turizam i one ovisne o socijalnom kontaktu, ne skrivaju oprez.

Napominju da je još uvijek povišen udio kredita poduzećima u tzv. ‘fazi 2’ (krediti koji donose prihode, ali je kod njih došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika), koji su u pandemiji u segmentu pružanja smještanja te pripreme i usluživanja hrane porasli za 47 postotnih bodova, za prijevoz i skladištenje 25 bodova, a za administrativne i ostale pomoćne djelatnosti 30 postotnih bodova.

“Ukupan porast kredita u ‘fazi 2’ za sva nefinancijska poduzeća iznosi 16 postotnih bodova, na približno 25 posto. Stoga se ne može isključiti mogućnost pogoršanja pokazatelja kreditnog rizika s određenom odgodom nakon isteka moratorija, osobito ima li se u vidu dodatni dug akumuliran tijekom pandemije”, kažu uz napomenu da pogoršana epidemiološka situacija predstavlja još jedan rizik za poslovanje.

Slika loših kredita ne odražava probleme s otplatom jer se nastavlja kontinuirano provjetravanje portfelja prodajama plasmana. Krajem lipnja udio NPL-ova u ukupnim kreditima bio je 5,07 posto, a udio loših u svim zajmovima poduzećima 11,6 posto, s time da su oba pokazatelja bila u padu.

Pritom je rast NPL-ova zabilježen u segmentu pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane, za jedan postotni bod na 9,51 posto u drugom kvartalu. Guverner Boris Vujčić upozorio da je zbog mjera pomoći države provelo manje stečajeva i likvidacija pa se ‘krvna slika’ korporativnog sektora pokvarila, što je još jedan faktor ranjivosti za budućnost.

Regulator računa da loši krediti “ne bi trebali značajnije porasti” zahvaljujući snažnom oporavku, stabilnoj inflaciji i još uvijek povoljnim uvjetima financiranja. “Ipak, porast neprihodonosnih kredita je moguć u najviše pogođenim djelatnostima, i to ukoliko se, kako je navedeno, za neka poduzeća iznos dodatnog duga pokaže pretjeranim, ili lošija epidemiološka situacija ponovo naruši novčani tijek”, napominju.

“Pored toga, na kretanje udjela neprihodonosnih kredita povoljno će djelovati i nastavak rasta ukupnih kredita kao i očekivane prodaje neprihodnosnih plasmana, koji djeluju u smjeru smanjivanja udjela neprihodonosnih kredita u ukupnima”, poručuju.

Utjecaj inflacije

Optimizam guraju očekivanja o 8,5-postotnom oporavku BDP-a u ovoj godini, no stručnjaci upozoravaju da je to nominalna brojka, dok realnu treba ublažiti za inflaciju koja je na najvišoj razini od ožujka 2013. i nastavlja ubrzavati. Kako to obično biva, percepcija građana i tvrtki cjenovnom udaru na kućne budžete i ulazne fakture u bitnom je raskoraku sa službenim brojkama o 3,3 posto inflacije u rujnu.

Kao i u trenu kada su moratoriji postali nužnost, otplata postojećih i prepakiranih dugova ovisit će o raspletu zdravstvenoj slici. Duboko u četvrtom valu kojem se kraj ne nazire, a koji je po broju zaraženih, hospitaliziranih i umrlih gori nego onaj prije godinu dana, unatoč 44 posto potpuno cijepljenih, optimizam oko trajnog oporavka i blještavila bilanci banaka čini se na dugom štapu.