Domaće banke prepoznale su da je turistički sektor trenutačno najugroženiji dio gospodarstva, pa sve više njih počinje nuditi moratorije na otplatu kredita. Međutim, turistički djelatnici, posebice pružatelji obiteljskog smještaja, ponude banaka smatraju “medvjeđom uslugom”, a i nezadovoljni su što je država ostala gluha za njihove prijedloge koji se tiču rasterećenja od financijskih obveza.

Erste banka ovoga je tjedna priopćila kako je svojim klijentima koji obavljaju turističku djelatnost ili neku drugu povezanu s turizmom, omogućila korištenje počeka otplate kredita do najviše 12 mjeseci, najdulje do 30. lipnja iduće godine.

Nabujali zahtjevi

Za vrijeme trajanja počeka klijenti ne plaćaju glavnicu kredita, a obračunavaju se isključivo redovne kamate.

“U proteklom smo razdoblju zaprimili značajan broj zahtjeva za odgodom plaćanja kreditnih obveza naših klijenata iz segmenta turizma. Svjesni smo činjenice da postojeća situacija ima negativne implikacije na njihovo poslovanje i da je vrlo teško predvidjeti budući razvoj situacije”, izjavio je predsjednik Uprave Christoph Schöfböck pojašnjavajući motive za odluku o moratoriju.

Na dodatni upit Poslovnog dnevnika iz Erstea su pojasnili kako je udio kredita “turističkih klijenata” u ukupnim kreditima korporativnih klijenata nešto manji od 20 posto, odnosno nalazi se na razini udjela turizma u hrvatskom BDP-u.

Na pitanje o dosadašnjoj urednosti otplate, u toj banci tvrde da se turistički sektor s 4,3 posto udjela nenaplativih plasmana krajem ožujka 2020. nesumnjivo ističe kao jedan od sektora s nižim udjelom problematičnih plasmana u odnosu na prosjek portfelja korporativnih klijenata.

“Ipak, realno je zaključiti da će trenutačna situacija, u razdoblju do kraja godine, imati određene implikacije i na taj segment”, smatraju u Ersteu.

PBZ je u travnju počeo s odobravanjem moratorija na otplatu kredita u trajanju do šest mjeseci, a za određene sezonalne industrije koje su znatnije pogođene pandemijom, kao što je turizam, i na duže razdoblje.

“Pravnim osobama i obrtnicima u turističkom sektoru te djelatnostima usko vezanim za turizam omogućujemo moratorij na rok do 12 mjeseci. Tijekom moratorija kamata se obračunava, ali ne naplaćuje”, kažu u PBZ-u.

U prvom valu mjera odgode otplate kredita Raiffeisen banka omogućila je moratorij do 6 mjeseci za sve klijente i industrije koji zbog posljedica pandemije COVID-19 nisu mogli podmirivati svoje preuzete financijske obveze. “U ovom trenutku smo u pripremi za početak odobravanja moratorija do 12 mjeseci za klijente u sektoru turizma. Ovaj dulji rok moratorija je prikladniji za klijente iz turističke industrije, s obzirom na specifičnosti ove djelatnosti i njezinu sezonalnost”, kažu iz RBA.

Iz Zagrebačke banke nije pristigao odgovor. Ministarstvo turizma u sklopu mjera pomoći od koronakrize oslobodilo je privatne iznajmljivače plaćanja paušala turističke pristojbe te oslobodila turizam plaćanja promjenjivog dijela koncesijske naknade za prošlu godinu za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima. Odgođeno je i plaćanje stalnog dijela koncesijske naknade za ovu godinu.

Što se tiče financijske pomoći, ministarstvo i Hrvatska banka za obnovu i razvitak zaključili su sporazum kojim je omogućeno odobrenje izravnih beskamatnih kredita HBOR-a. Njime će ministarstvo osigurati 26 milijuna kuna za subvencioniranje kamatne stope do dva postotna boda za kreditiranje likvidnosti poduzetnika u turističkim djelatnostima.

Dvosjekli mač

Martina Nimac Kalcina, predsjednica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK, pozdravlja mjere odgode i otpisa paušalnog poreza i turističke pristojbe. No, dodaje da je Zajednica u svojim prijedlozima mjera, još od 17. ožujka, tražila moratorije na rate, anuitete i kamate kreditnih obveza iznajmljivača.

“Međutim, omogućen je moratorij na rate kreditnih obveza, a ne i kamate. Dakle, s tim prijedlogom nismo u potpunosti zadovoljni jer u doba pandemije, banke izlazeći ‘u susret’ fizičkim osobama s moratorijima na rate kredita ostvaruju sebi veću dobit od planirane temeljem ugovorenih kreditnih obveza u normalnim životnim okolnostima, stvarajući još veće opterećenje svojim klijentima”, smatra Nimac Kalcina.

Gubitkom značajnog dijela poslovanja nesumnjivo je dovedena u pitanje egzistencija brojnih iznajmljivača, dodaje. “Stoga je nužno bilo donijeti nenamjenske kredite ili kredite za likvidnost, s počekom od jedne godine, iznosima do 15.000 eura za nositelje rješenja o kategorizaciji i niskim kamatnim stopama, sa subvencioniranom kamatom od države.

Prijedlog takve realizacije kredita bilo je jednostavno omogućiti putem postojeće kreditne linije HBOR-a za iznajmljivače, koja bi se samo prenamijenila za Covid krizu. Radi se o visini kredita kojeg u normalnim situacijama iznajmljivači mogu isplaćivati temeljem iznajmljivanja isključivo u sezoni, a trenutačno su im nužni za plaćanje računa hladnog pogona i preživljavanja do sljedeće sezone”, tvrdi Nimac Kalcina.