Kako bi blokirani građani lakše podnijeli negativne ekonomske posljedice nastale zbog posebnih okolnosti kakve su i one zbog epidemije koronavirusa, Vlada predlaže poseban režim za novčane ovrhe, odnosno moratorij u trajanju tri mjeseca, uz mogućnost produžetka za daljnja tri mjeseca, ovisno o prilikama u državi.

Posebne okolnosti definirane su Prijedlogom Zakona o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade u utorak i praktički u rekordnom roku stavljen na dnevni red Sabora radi usvajanja, čime će najkasnije početkom idućeg tjedna biti omogućena privremena obustava, kako se procjenjuje, više od milijun ovršnih postupaka.

Izmjenama se ne zadire u materiju ovrhe na stalnim novčanim primanjima (npr. plaći ili mirovini) koja je regulirana Ovršnim zakonom, nego je riječ o ovrhama za čije je provođenje Financijska agencija zadužena od 2010.

Propis je od početka u nadležnosti Ministarstva financija čiji je predstavnik čelnik NO-a Fine, koja će po prvi put provesti složenu tehničku operaciju s ciljem deblokade svih redovnih računa koje građani kao ovršenici imaju u 20 poslovnih banka, a nakon što su prvi put masovno deblokirali račune 60.000 građana u 2018.

Deset dana za deblokadu

Rok za deblokadu sad iznosi 10 dana tijekom kojih će Fina poslati iznimno veliki broj elektroničkih poruka koje banke trebaju aktivirati u svojim sustavima. O tome ipak ne ovisi prestanak ovrhe, jer se po zakonskom automatizmu one prestaju provoditi danom stupanja zakonskih izmjena na snagu. Prema podacima Fine to se tiče na kraju ožujka blokiranih 238.135 fizičkih osoba s ukupnim dugom od 22,95 milijardi kuna, od čega glavnica iznosi 16,56 milijarde.

Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Agencija će zaprimati nove osnove za plaćanje i po njima postupati tako da će ih evidentirati u Očevidnik, ali neće slati naloge bankama za izvršenje. Nakon evidentiranja zastat će s daljnjim postupanjem, uz iznimka predviđenu glede novca koji je prije stupanja na snagu izmjena bio zaplijenjen s ovršenikovih računa u korist ovrhovoditelja.

Naime, ako tijekom zastoja ovrhe dođe do proteka roka od 60 dana, koliko po zakonu novac drže izdvojeno, Fina će ga prenijeti na račune ovrhovoditelja. To je posve razumljivo rješenje, jer s novcem nitko ne može raspolagati, pa bi bio ‘zamrznut’ bespotrebno, ali i neopravdano jer ovršenik u roku nije osporio ovrhu.

Niz rokova propisanih navedenim zakonom ili posebnim zakonima (zakon o prekršajima, zakon o osobnom stečaju potrošača itd.) ne teče za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Pošto je ovaj zakon lex specijalis za specifične okolnosti, suspendira i rokove iz Stečajnog zakona, što znači da rok od 120 dana trajanja blokade kao uvjet za pokretanje stečaja također ne teče, pa ih Fina automatski neće pokretati.

Možda najvažnija novost je da u slučaju zakašnjenja u plaćanju obveza, dakle šire od same ovrhe, odnosno u svim pravnim odnosima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće teći zatezna kamata.

Ni Fina dok traje korona neće obračunati zateznu kamatu. Poslodavci su i dalje obvezni na isti način isplaćivati zaštićeni dio plaće. Primjerice, kada isplaćuje plaću, tri četvrtine plaće, a najviše do 4.289,33 kn, poslodavac isplaćuje na zaštićeni račun, a jednu četvrtinu, odnosno ostatak plaće na redovni račun.

Mjere opreza

Učinak ovih izmjena ne bi se trebao osjetiti na planu smanjenja broja otvorenih zaštićenih računa kojih je trenutno 643.394. Naime, iako je u fazi dok nema ovrhe ovršeniku svejedno gdje se nalazi novac – na redovnom ili zaštićenom računu, preporuka je da se ovi računi iz opreza ne zatvaraju.

Naime, kad sustav ponovo krene nastavljat će se ovrhe na redovnim računima, što bi značilo u drugoj polovici srpnja mogućnost ovrhe na cijeloj plaći za lipanj ako bi i zaštićena sredstava bila na redovnom računu.