Nakon dvije godine tišine svjetlo dana naposljetku je ugledala najnovija Bijela knjiga Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj znakovitog naslova ‘Konkurentnost nema cijenu’. Ključ konkurentnosti je brzina, a primjeni li Hrvatska filozofiju brzine na notorne kočničare poput administracije i pravosuđa u kojima se reforme neuspješno zazivaju godinama, u relativnom kratkom periodu može se puno postići.

“Bijela knjiga naglasak stavlja na ubrzanje procesa, ali i ‘mindseta’. Moramo shvatiti da je u poslovnom svijetu, gdje sudjeluje privatni kapital, brzina važna. Ono što je 10 dana u privatnom sektoru, državnoj službi i birokraciji ekvivalent je 100 dana. Moramo to ubrzati, ali i prijeći s deklarativnog na operativno”, kaže predsjednik Udruženja Mladen Fogec.

Prilika je pred vratima, smatra Fogec, jer je “autocesta otvorena i vlast ima vrijeme da stisne gas” implicirajući da nakon lokalnih izbora u svibnju, u naredne tri godine nema izbora, a s njima ni političkih ustupaka i bježanja od reformi u strahu od glasova.

O poslovnom okuženju u Hrvatskoj, manama te horor pričama iz svakodnevnice poduzetnika, ispisane su tisuće stranica. Istina je da se istovremeno s godinama događaju poboljšanja, poput poreznih promjena, no napredak treba promatrati u međunarodnoj srazu privlačenja investitora gdje ne kotiramo sjajno.

Unatoč dosad odrađenom peglanju poreznih propisa, prostora za poboljšanje međunarodne porezne konkurentnosti ima u jedinstvenim i niskim poreznim stopama, poticajima za istraživanje i razvoj te otklanjanju parafiskalnih nameta.

Nužno je jačanje upravnih sudova, posebno kod preispitivanja regulatornih odluka uz ujednačeno i predvidivo postupanje – naročito poreznih vlasti.

“Poduzetnici imaju čak više primjedaba na brzinu provedbe sudskih odluka nego na donošenje, a nedostaju i efikasni insolvencijski postupci”, kazao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i autor Bijele knjige.

Brži administrativni i sudski postupci (posebno javna nabava uz prateću borbu protiv korupcije) ovise od osobnoj odgovornosti i politici nagrađivanja onih koji o tome odlučuju u javnom sektoru.

Korakom dalje podrazumijeva uvođenje principa “šutnja je pristanak” (primjerice, zatražena dozvola smatra se odobrenom ako nije izdana u određenom roku) te “2 za 1” – za svaki novi propis ukidaju se dva stara. “To su praktični prioriteti, nešto što je goruće i konkretno i s čime se može u kratkom roku upravljati kako bi se ostvarile promjene”, kazao je Šonje.

“Zašto želimo afirmirati koncept ‘poslovne brzine’? Svijet se dramatično ubrzao i dobra poslovna ideja (i odluka) ima sve kraći rok trajanja. Brzina je prilagodba”, rekao je Šonje naglašavajući da se tu ne radi o nesmotrenoj brzini koja bi narušila javni interes.

“Zemlje u kojima menadžeri troše više sati na poslove povezane s regulacijom (umjesto na nove proizvode, tržišta i efikasnost) zaostaju za razvojem zemalja gdje to nije slučaj. Razlika u tim satima je razlika u razvoju”, kaže.

Konkurentost, koja počiva na uređenom društvu, efikasnosti, inovativnosti i buđenju čitavog društva, nema alternativu jer je pandemija ozbiljno ograničila državi ruke za poticaje gospodarstvu skokom javnog duga na 89% BDP-a.

Uz to, udio izdataka u BDP-u već je opasno visok, iznad 50% BDP-a bez državnih poduzeća, što će se morati smanjivati. Priča o konkurentnosti (i oporavku) ide ruku pod ruku s temom europskog novca.

“Taj novac će u iduće 2-3 godine biti kao vodopad i mnogi će od njega imati koristi, no sudbina Hrvatske oko 2025. i 2026. ovisit će o tome koliko se duboko promijenimo dotad. Sad je prilika, i ako stavimo naglasak na brzinu, možemo se još uvijek promijeniti”, poručio je Šonje.

Osvrćući se na temu konkurentnosti, ministar financija Zdravko Marić podsjetio da je Hrvatskoj nakon zadnje velike krize trebalo 10 godina da se vrati na pretkrizne razine.

“To je dovoljno jaka lekcija da ne smijemo ponoviti propuste i greške otprije, da što prije dosegnemo tu razinu BDP-a prije krize, ali i postavimo sebe na održivu putanju gospodarskog rasta. Koliko god Covid i potresi sad bili dominatni kao tema, moramo biti svjesni da će izazovi koje imamo vrlo brzo doći u prvi plan”, rekao je Marić.

Osvrnuo se i na žestoke kritike na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dokument na oko 1000 stranica objavljen je sažetak na 80-ak, op.a.) koji predviđa uporabu 6,3 milijarde bespovratnih eura iz EU rekavši da je legitimno pravo svakoga da smatra da bi trebao dobiti više.

“Suština je da su velika sredstva namijenjena za provedbu strukturnih reformi države i društva te za transformativne efekte u pojedinim segmentima gospodarstva koje će biti nadopunjene s javnim i privatnim investicijama.

Nema investicija bez reformi i provedbe reformi bez adekvatnih investicija”, kazao je. “Za oporavak je ključan faktor optimizam jer utječe na očekivanja ulagača oko ulaganja, a potrošača oko potrošnje”, poručila je viceguvernerka HNB-a Martina Drvar ističući da uvođenje eura traži reforme s ciljem da gospodarstvo učine produktivnijim, a državnu upravu učinkovitijom.