Danas se u Zagrebu održava tradicionalna energetska konferencija Poslovnog dnevnika "Hrvatsko i regionalno plinsko tržište" pa smo željeli prije nje saznati kako hrvatski eminentni energetski stručnjaci procjenjuju situaciju s plinom u narednom razdoblju.

Tako smo Igora Grozdanića iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) priupitali kako će se kinesko-američki 'energetski rat' odraziti na regionalno i hrvatsko tržište plina te koja je uopće pozicija Republike Hrvatske na tržištu plina. Grozdanić smatra da u postojećem političkom kontekstu, ali i s obzirom na odnos Rusije, SAD-a i EU te s obzirom na veliku ovisnost o uvozu energije, energetski smjer na razini EU je već dulje vremena jasan. 

Europa smanjuje potrošnju
"Od svih kontinenata jedino je Europa smanjila potrošnju u proteklih petnaest godina i počela s aktivnim restrukturiranjem energetike i smanjenjem uvoza energije. Također je puno učinjeno i u sektoru energetske učinkovitosti. Europa je najbrže razvila industriju energetske učinkovitosti, a najviše je pored SAD-a učinila i na razvoju OIE i tako povećala svoju samodostatnost i smanjila potrebe za uvozom energije.

Potrošnja primarne energije u EU smanjena s 1,823 milijarde tona ekvivalentne nafte u 2004. na oko 1,611 milijardi tona ekvivalentne nafte u 2014. godini, odnosno za nešto preko 11,6 posto u deset godina i oko 12,5 posto u zadnjih 13 godina", smatra Grozdanić. Dodaje da Europska komisija, posebice u zadnje četiri godine, kontinuirano upozorava da države jugoistočne Europe imaju problema sa sigurnošću opskrbe plinom.

Stoga smatra da u tom smjeru i na toj poziciji treba gledati Hrvatsku. No, da bi mogla ojačati svoju energetsku poziciju, kaže, Hrvatska bi prvo trebala dobro razumjeti gdje je sada i definirati nacionalnu energetsku politiku s obzirom na 2030. i 2050. godine te kako doći do nje u definiranim vremenskim okvirima.

Predviđa se da će plin u nadolazećim godinama biti sve zastupljeniji u energetsku miksu, uzimajući udjele ugljenu i nafti. Tako je prošle godine potrošnja plina porasla za tri posto, najviše od 2010. godine, dok je proizvodnja porasla za četiri posto, dvostruko više od desetogodišnje prosječne stope rasta. Na koji se način prema tomu treba postaviti Hrvatska – treba li ulagati u povećanje proizvodnje plina ili težište prebaciti na diversifikaciju?", kaže energetski stručnjak iz HGK te ističe da Hrvatska prije svega treba iskoristiti sve dostupne vlastite resurse koje može kako bi povećala energetsku sigurnost i energetsku neovisnost. 

Upitne cijene plina
"Dakle, treba ulagati u povećanje proizvodnje plina, što prvenstveno uključuje povećanje istraživačkih aktivnosti (i na kopnu i na moru) i prebacivanje na diversifikaciju i izvora opskrbe i njezinih pravaca. Prema Međunarodnoj plinskoj uniji, prirodni plin će do 2030. u potrošnji EU narasti još oko 3,5 do četiri posto. Budućnost vidimo u većem udjelu potrošnje prirodnog plina i elektrifikaciji (većoj proizvodnji i potrošnji električne energije) EU do 2050.", kaže Grozdanić kojeg smo upitali i da li možemo očekivati da će uskoro rasti cijena plina.

Naime, ona se za kućanstva ne bi trebala mijenjati do ožujka sljedeće godine jer je do tada određena zaštitna referentna cijena od 0,18 kWh. Kako je tržišna cijena viša, to bi moglo značiti da bi plin građanima ipak mogao poskupjeti sljedeće godine. "Ministar energetike Tomislav Čorić je nedavno potvrdio da se u ovoj sezoni cijena neće mijenjati, no za ostalo je ostao neodređen", kaže Grozdanić koji smatra da će cijenu plina za kućanstva regulator odrediti za razdoblje nakon ožujka 2019. godine.

"Puno je značajnije odrediti što će se događati s cijenom plina za gospodarstvo jer je već sadašnja cijena viša od one za kućanstva, a svaki daljnji rast uzrokovat će smanjenje konkurentnosti hrvatskih proizvođača. Isto tako, može uzrokovati povlačenje stranih ulagača koji već imaju proizvodne pogone u Hrvatskoj, ali i povećanje cijene proizvoda na domaćem tržištu namijenjenih, između ostaloga, i kućanstvima. Tako da i promjena cijene plina za industriju može utjecati na potrošačku košaricu", ističe Igor Grozdanić iz Hrvatske gospodarske komore.