Svijet se mijenja na dnevnoj bazi. Globalizacija neumoljivo zahtjeva od tvrtki da budu sve konkurentnije. Konkurentnost poslovanja u bilo kojem sektoru danas neminovno podrazumijeva automatizaciju proizvodnje i svih procesa, odnosno, digitalnu transformaciju.

Poznato je da svijet galopira prema industriji 4.0. koju karakterizira umreženost ljudi i strojeva, robotski sustavi, pametne tvornice. Razvijene zemlje kao i one koje to žele biti ulažu velike napore u transformaciju svog gospodarstva i javne uprave kako bi se što prije ukrcale na taj vlak i zadržale svoje pozicije liderskih ekonomija, ili pak poboljšale svoju poziciju na svjetskoj rang ljestvici konkurentnosti.

Naše gospodarstvo nije doseglo ni razinu industrije 3.0., odnosno, još ne koristimo u cijelosti elektroničke i informacijsko-komunikacijske sustave u svakodnevnom poslovanju tvrtki. Veliki broj naših tvrtki još uvijek nema automatizirane procese, puno se stvari i dalje radi ručno, “pješice”, a analize poslovanja se prave “od oka”.

Dakle, jako smo daleko od standarda industrije 4.0., a takvu ocjenu stanja potvrđuje i istraživanje Europske komisije.

Prema analizi DESI (The Digital Economy and Society Index) za 2019., koju provodi Europska komisija i koja prati evoluciju digitalne kompetitivnosti članica EU-a, Hrvatska se nalazi u kategoriji manje uspješnih zemalja.

Često slušamo o pojmovima “digitalizacije” i “digitalne trasformacije”, no ipak, mnoge se tvrtke teško odlučuju na odlučne poteze u tom smjeru. Digitalna transformacija je proces uvođenja digitalnih tehnologija u svim područjima poslovanja.

Taj proces počinje odlukom te nikada ne prestaje. Nakon prvog cilja, integracije digitalnih tehnologija u procese, nastavlja se kontinuirano poboljšavanje, optimizacija i prilagodba procesa novim okolnostima.

Pitanje malih tvrtki

Danas u Hrvatskoj imamo značajan broj mikro, malih i srednjih poduzetnika koji ne koriste prednosti digitalnih tehnologija, imaju spore i neučinkovite procese i nisu konkuretni na inozemnim tržištima.

Često nisu ni svjesni takve stvarnosti jer nemaju kvalitetne i pravovremene podatke o vlastitom poslovanju iz kojih bi mogli na vrijeme prepoznati trendove i prilike te djelovati proaktivno. Poduzetnicima nije lako donijeti odluku o digitalnoj transformaciji tvrtke jer su prisutna brojna pitanja na koja često nemaju konkretne odgovore.

Digitalne vještine

Često ne znaju otkuda početi, koje su pretpostavke za početak tog procesa, koga pitati za savjet, koje procese prve digitalizirati. Potom se pitaju koji program nabaviti, koji je najbolji na tržištu baš za njihovo poslovanje i koliko će ih to koštati. Iskusniji se zabrinu da će implementacija dugo trajati te da će zaposlenici pružati otpor promjenama.

Sentimentalnije poduzetnike brine da li će draga dugogodišnja kolegica na poslovima kopiranja i arhiviranja postati višak u novoj digitalnoj stvarnosti.

Potrebno je procijeniti razinu digitalnih vještina zaposlenika, koja je često nedovoljna za implementaciju digitalizacije poslovanja, pa je nužno osmisliti plan i provesti edukaciju zaposlenika. Pitanja je puno, a odgovori nisu jednoznačni i ne postoji jedan jednostavni recept kojeg svi mogu slijediti.

Svaki početak je težak. Moram reći da i sama presporo uvodim promjene i da bi razina digitalizacije u mojim tvrtkama mogla biti puno bolja. Često pronalazim razloge da još malo odgodim digitalizaciju nekog procesa ili optimizaciju nekog softvera.

Ipak, natjeram se jer znam koliko pametni i digitalizirani procesi mogu učiniti za poslovanje. Na primjer, u mojoj računovodstvenoj tvrtki povećali smo kapacitete za 15% samo time što smo uveli zaprimanje dokumentacije klijenata isključivo digitalnim putem – bez printanja, arhiviranja, kopiranja i slaganja u registratore.

Ovim projektom “Izgradimo Hrvatsku” želimo donijeti odgovore na pitanja, želimo približiti stručnjake poduzetnicima te osigurati jasne i transparentne odgovore. Moramo biti konkurentni, moramo biti digitalizirani!