Hrvatska ima veće i konkurentnije gospodarstvo od Srbije i snažnije institucije zahvaljujući ulasku u Europsku uniju, konstatira agencija Moody's u komparativnoj analizi, predviđajući ujedno da će srbijansko gospodarstvo u predstojećim godinama biti potaknuto strukturnim reformama i snažnim okretanjem izvozu.

Moody's je državnim obveznicama Hrvatske dodijelio ocjenu Ba2, uz stabilnu prognozu, dok je ona srbijanskih državnih obveznica niža za jednu razinu i iznosi Ba3, također uz stabilnu prognozu. Time agencija ulagačima signalizira da kupnja obveznica dviju zemalja ima karakter špekulacija i da ne ulazi u kategoriju investicija.

U komparativnoj analizi "Vlade Hrvatske i Srbije – razvijenije gospodarstvo i institucije u Hrvatskoj opravdavaju snažniji kreditni profil" agencija ističe veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i podršku članstva u EU reformi hrvatskih institucija.

"Hrvatsko je gospodarstvo približno za trećinu veće od srpskog a članstvo u Europskoj uniji potaknulo je sveobuhvatnu reformu institucija", konstatira potpredsjednik Moody'sa i koautor analize  Evan Wohlmann.

"S druge će pak strane veći reformski zamah u Srbiji u proteklim godinama poduprijeti približavanje dohodaka, a ulaganjima će vjerojatno ići na ruku poboljšanje poslovnog okruženja u toj zemlji u zadnje vrijeme", dodaje on.

Kao dodirnu točku u Moody'su izdvajaju velike dugove. Obje zemlje nose velik teret dugova, ali će fiskalna konsolidacija dovesti do postupnog poboljšanja, procjenjuje Wohlmann.

Razina duga u dvije zemlje znatno je viša u odnosu na prosjek u skupini zemalja sa sličnim ocjenama, ističe se u izvješću.

Tako je u Hrvatskoj udio duga u BDP-u u 2016. godini iznosio 84,2 posto a u Srbiji 74 posto, u usporedbi s prosječnih 47,6 posto za slične zemlje s rejtingom Ba.

U Moody'u napominju da sektor državnih poduzeća u Srbiji i dalje predstavlja veći fiskalni rizik unatoč napretku u poboljšanju fiskalne pozicije nakon financijske krize. Beograd je pokrenuo reforme kako bi smanjio rizik budućih zahtjeva državnih poduzeća prema proračunu, uključujući i restrukturiranje 'gubitaša'.

Srbija ipak za razliku od Hrvatske nije dužna poštovati propise Europske unije o državnoj pomoći, koji ograničavaju izglede za izravnu državnu pomoć i jamče određeni stupanj vanjskog nadzora, ističe se u izvješću.

U Moody'su primjećuju i da su stope nezaposlenosti u obje zemlje smanjene, pri čemu su u Srbiji reforme zakonodavstva provedene 2014. godine dovele do većeg udjela aktivnog stanovništva i snažnijeg rasta zaposlenosti zahvaljujući privatnom sektoru.

Ističu ipak da pad nezaposlenosti također odražava smanjenje radne snage zbog starenja populacije i velikog iseljavanja, zbog čega su dugoročniji izgledi za gospodarski rast neizvjesni.

"Za jačanje potencijala za rast u obje zemlje ključni su kontinuirana integracija u Europsku uniju i daljnji napori u smjeru poboljšanja investicijske klime", zaključak je Moody'sove analize.