Kreditni rejting Hrvatske 'Ba2', uz stabilne izglede, odražava ravnotežu između fiskalne konsolidacije i jačanja institucija, s jedne strane, i slabog potencijalnog rasta gospodarstva i sporosti strukturne reforme, s druge strane, objavila je rejting agencija Moody's.
"Hrvatski udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) vjerojatno je pao ispod 80 posto na kraju 2017. godine, godinu dana ranije nego što smo očekivali i to je poboljšanje za gotovo 4 postotna boda u odnosu na 2016.", poručio je Evan Wohlmann, potpredsjednik Moody'sa i koautor izvješća te rejting agencije o Hrvatskoj, objavljenog u četvrtak.
U idućim godinama očekuje se daljnji pad tog udjela, navodi se u izvješću Moody'sa.
Zahvaljujući dobrim proračunskim rezultatima, Hrvatska je u lipnju prošle godine izašla iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) Europske unije, podsjećaju analitičari Moody's i smatraju da će ubuduće država uspjeti održati fiskalni deficit ispod razine od 3 posto BDP-a.
Moody's također očekuje da će rast hrvatskog gospodarstva ostati snažan, ali u 2018. lagano usporiti na 2,7 posto, što je u skladu s kretanjima u drugoj polovini 2017. i bliže srednjoročnim procjenama rasta BDP-a od 2 do 2,5 posto.
No, upozorava da mogućnost neurednog restrukturiranja Agrokora, najveće privatne tvrtke u Hrvatskoj, i dalje predstavlja negativni rizik za gospodarstvo.
Analitičari Moody'sa smatraju da će domaća potražnja ostati glavni pokretač gospodarskog rasta, a osobna potrošnja podržana daljnjim poboljšanjima na tržištu rada, porastom plaća i snažnim povjerenjem potrošača.
Rejting agencija poručuje i da je osjetljivost Hrvatske na rizik od nekih događaja niska, unatoč određenom stupnju političke nesigurnosti koja pritišće političko okruženje nakon formiranja nove koalicijske Vlade u lipnju 2017.
Rizici po bankarski sektor također ostaju niski, procjenjuje Moody's, zahvaljujući poboljšanju kvalitete aktive i povećanju domaćeg kreditiranja.
Moody's zaključuje da bi rejting Hrvatske mogao povećati ako koalicijska Vlada predstavi gospodarske i fiskalne reforme koje bi poboljšale dugoročni gospodarski potencijal Hrvatske i osigurale daljnju silaznu putanju javnog duga.
No, Moody's upozorava i da bi mogao ojačati negativni pritisak na rejting ako država ne bude u stanju idućih godina provesti sveobuhvatan program strukturnih reformi, s obzirom da bi neuspjeh u tome vjerojatno doveo do slabijeg rasta gospodarstva i dugoročnog rasta javnog duga.
Uskoro procjena S&P-a
Očekivalo se da će Moody's krajem veljače objaviti nove procjene rejtinga Hrvatske, no to nije tada učinio. U svom rasporedu ta agencija ima navedeno da bi iduće procjene trebala objaviti u kolovozu ove godine.
U siječnju je, pak, agencija Fitch podigla rejting Hrvatske s 'BB' na 'BB+', uz stabilne izglede, zahvaljujući, kako je poručila, stabilnom rastu gospodarstva, snažnoj turističkoj sezoni i poboljšanju javnih financija.
To je bilo prvo povećanje kreditnog rejtinga Hrvatske od 2004. godine.
Od tri vodeće rejting agencije, Fitch drži hrvatski rejting jedan stupanj ispod investicijske razine, a S&P i Moody's dva stupnja ispod. Pritom Moody's izglede drži stabilnima, a Standard & Poor's, koji bi nove procjene trebao objaviti ovoga mjeseca, pozitivnima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Reforme ne trebaju ići brzo. Treba ih temeljito i stručno pripremiti i polako sprovoditi. U svakoj reformi izvjestan je samo trošak a sve ostalo je neizvjesno. Bolje je jednu reformu sprovesti stručno i temeljito do kraja nego započeti pet koje propadnu. Hrvatska nema puno viška roba za trgovinu. Mala je zemlja i nešto viškova brzo proda. Hrvatska se treba orijentirati na projektiranje, izvoz licenci i tehnologije. To raditi sa članicama EU. Jedino Hrvatska ima velike kapacitete u turizmu. Može doći gostiju nekoliko puta više nego ih dolazi.
Snažan rast? Manji od 3% i još usporava. Naravno, počeo je još u Milanovićevo vrijeme i inercija ga (još) drži. Utemeljen je na povećanoj potrošnii, uz dalje slabljenje ičega osim turizma i birokracije.
Uključite se u raspravu