Montmontaži prijeti pljenidba Montcogima?

Autor: Suzana Varošanec , 11. listopad 2016. u 22:00
Analiza bilance za 2015. ukazuje na vrijednost raspoložive imovine od oko 209 milijuna kuna/D. Urukalović/PIXSELL

Dok Montmontaža traži da se ovrha proglasi nedopuštenom, upravitelj najavljuje promjenu predmeta ovrhe.

Stečajna masa iza Montmontaže-Podružnica Libija registrirana u veljači ove godine zbog pravomoćne i ovršne presude koja glasi na iznos od oko 35 milijuna kuna (nakon što je istoimeni stečajni dužnik već bio izbrisan iz sudskog registra, što je posljedica zaključenja stečaja koji je trajao oko 13 godina), kako se trenutačno čini moguća je i financijska prijetnja poslovnim udjelima s kojima raspolaže tvrtka Montmontaža, u većinskom vlasništvu više članova obitelji Lisičar.

Slučaj je već duže tema razgovora između pojedinih članova Uprave i Nadzornog odbora te tvrtke i stečajnog upravitelja Mladena Janiške. Pregovoralo se i o nagodbi za obročnu otplatu, o čemu bi odlučivala skupština vjerovnika, od čega je navodno tvrtka odustala izmijenivši na svoju ruku tekst nagodbe.  Kako bilo, upravitelj je nedavno krenuo u prisilnu naplatu 35 milijuna kuna sa svih računa, a Montmontaža je još pod blokadom. Janiška, pak, tvrdi da još nije upoznat sa rezultatom ovrhe budući da Fina, kaže, zaplijenjeni novac usteže od isplate dok traje sudski postupak na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, koji je prigovorom zbog nezakonite pljenidbe pokrenuo sam ovršenik.

 

Lisičar

Smatramo kako nije bilo zakonske osnove za blokadom računa, prioritet je deblokada.

Dok Montmontaža traži da se ovrha proglasi nedopuštenom (navodno osporavaju registriranje stečajne mase), upravitelj najavljuje promjenu predmeta ovrhe. "Umjesto ovrhe na novčanim sredstvima, očekujem da ćemo uskoro zatražiti blokadu poslovnih udjela. Upozoravao sam što slijedi, te da kamate rastu i mjesečno iznose sto tisuća kuna. Imamo pravomoćnu i ovršu presudu koja omogućuje naplatu tražbina za neto plaće 110 radnika, a to možemo postići jer tvrtka ima udjele i dionice u više od 20 društava", otkriva Janiška. Kako dodaje, analiza bilance za 2015. ukazuje na vrijednost raspoložive imovine od oko 209 milijuna kuna, od čega se najveći dio odnosi na splitski Lavčević, za koji tvrdi da je procijenjen na oko 140 milijuna kuna.

No, po njemu je najatraktivnija imovina vezana uz plinsko poslovanje, i to zbog brze prodaje na tržištu. Doznajemo da tako planira staviti blokadu na 39% posto udjela Montmontaže u Montcogimu. "Kao potencijalni kupci zainteresirani su sadašnji suvlasnici Montcogima Talijani (tvrtka Afin), a čini se i da bi za kupnju kandidata bilo i iz redova domaćih poduzetnika koji se bave energetikom", tvrdi Janiška.  Koliki je zapravo poslovni rizik od njegove najave, u Montmontaži nisu htjeli komentirati, dok se iz izvora bliskih kompaniji neslužbeno može čuti kako se ova mogućnost u cijelosti isključuje.

Predsjednik Uprave Montmontaže Andrija Lisičar, pak, u pismenom odgovoru potvrđuje da su poslovni računi Montmontaže blokirani, ali tvrdi da sve kćeri društva, koja nisu u blokadi, posluju uredno. "Zatekao nas je ovaj čin jer smatramo kako nije bilo zakonske osnove za blokadom računa, ali sada je prioritet društva rješavanje financijskih obveza vezanih uz Libiju, kako bi se računi što prije deblokirali", poručuje Lisičar. Stečajna masa inače nastala iza navedenog subjekta koji je prije otvaranja stečaja bio registriran za projektiranje, proizvodnju, izgradnju i montažu objekata i postrojenja, danas ima svoj matični broj, OIB, i po novome IBAN.

Dakle, ima sve uvjete koje novi Stečajni zakon predviđa za slučajeve naknadno pronađene imovine ugašenog stečajnog dužbnika i njegove naplate, dobrovoljne ili prisilne, s ciljem namirenja vjerovnika. Utoliko, ključni je to moment za objašnjenje današnje, kako neki kažu 'noćne more' Lisičarevih: blokade svih računa Montomontaže u ovrsi pokrenutoj od strane stečajne mase koju zastupa stečajni upravitelj, koja već traje gotovo mjesec dana. Riječ je o računu otvorenom kod Partner banke, čije su otvaranje, kao i u ostalim slučajevima omogućile izmjene Pravilnika o JRR-u, do kojih je došlo tijekom ljeta. Otklanjanjem neusklađenosti između Stečajnog zakona i podzakonskog propisa riješeno je otvaranje računa na ime stečajne mase nakon zaključenih stečajeva: potpisao ga je ministar financija Zdravko Marić, a Fina je dala uputu bankama kako da prilagode svoje informatičke programe evidentiranju imovine stečajne mase.

Komentirajte prvi

New Report

Close