Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke:

Na ulazak u monetarnu uniju, zbog svih koristi koje donosi za daljnju integraciju hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, gledamo u pozitivnom kontekstu. Iako za banku, kratkoročno, uvođenje eura znači trošak, ponajprije zbog značajnih ulaganja u prilagodbu IT za poslovanje na novu valutu, ali i budućeg gubitka prihoda od mjenjačkih poslova, srednjoročno i dugoročno gledano, ono ima i značajne pozitivne efekte. Prije svega se radi o eliminaciji valutnog rizika, koji, osim za građane i tvrtke, i za banku donosi korist u vidu jednostavnijeg upravljanja valutnom pozicijom te kapitalnim zahtjevima koji iz toga proizlaze, odnosno jednostavnijeg valutnog usklađivanja između vlastitih obveza te potraživanja koje ima prema klijentima. Treba naglasiti i manji regulatorni trošak koji se očituje kroz smanjenje obvezne pričuve, dugoročno donosi stabilniji te predvidljiviji okvir poslovanja za bankarski sustav u cjelini, kao i veću zaštitu u vidu dostupnosti korištenja financijskih instrumenata u vremenima krize ili recesije.

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka:

Unatoč činjenici da su banke podnijele visoke jednokratne troškove, snažno podržavaju i pozdravljaju ulazak Hrvatske u eurozonu. Nestaje valutni rizik kojemu su bili izloženi svi građani koji imaju kredite vezane uz euro, a smanjena stopa obvezne pričuve povećavala je likvidnost i ublažila pritisak na povećanje kamatnih stopa u odnosu na druge države eurozone, a posebno u odnosu na europske države koje nisu uvele euro. Uvođenje eura pozitivno utječe na uvjete financiranja, ali i daje priliku za povećanje investicija te pomaže gospodarstvu da bude učinkovitije i otpornije na krize. Bankama je u svakoj državi svijeta glavni cilj poslovati u pozitivnom gospodarskom i investicijskom okruženju i ulazak u eurozonu će nam ponuditi mnogobrojne prilike, ali ključ cjelovitog gospodarskog uspjeha ipak je u rukama nositelja ekonomske politike i poduzetnika.

Luka Burilovic/Marko Lukunic/PIXSELL

Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke:

Kuna, nažalost, nikad nije ispunila do kraja sve tri osnovne funkcije novca/valute u jednoj zemlji, toga smo svi, nadam se, svjesni. Usprkos tome što od 1994. na neki način imamo relativnu makroekonomsku stabilnost budući da nismo imali visoku inflaciju ni velike oscilacije tečaja, u institucijama, među poduzetnicima niti među građanima nije zavladalo povjerenje da je to održivo stanje. Euro bi trebao bi osigurati dodatnu financijsku i makroekonomsku stabilnost i dati veliku priliku za konvergenciju ekonomske razvijenosti i rasta životnog standarda prema prosjeku EU. To, naravno, nije zadano i za to se treba potruditi.

Luka Burilović, predsjednik HGK-a:

Hrvatska se s prvim danom nove godine i službeno priključila institucionalnoj jezgri EU. Našim saveznicima smo pokazali da smo vjerodostojan partner i sigurna zemlja za poslovanje, dok ostatku regije poručujemo da ne odustane od europskog puta, već da ispuni jasno definirane uvjete za priključenje. Veliki je to vjetar u leđa i našim izvoznicima jer je ulaskom u euro područje, značajno smanjen valutni rizik poslovanja, a uvjeti financiranja su još transparentniji. Od nove godine imamo i pristup svim instrumentima ECB-a, a gospodarstvenicima je od velike pomoći i istovremeni ulazak u schengensko područje.

Željko Zadro, HIŠ:

Uvođenje eura bit će stres za sve u financijama i računovodstvu, no za nas kao dominantno izvoznu tvrtku dugoročno će to biti izvrsna priča, i prelazak na euro i ulazak u Šengen. Mi smo od kune zapravo imali malu korist, odrekli smo se aktivnije monetarne politike i nema dileme da će za poslovni sektor uvođenje eura biti pozitivan događaj.

Marinko Došen, Ad Plastik:

Kao stopostotni izvoznici već duže smo zagovarali promjene tečajne politike, jaka kuna nam je znatno otežavala poslovanje. Uvođenjem eura smanjeni su valutni rizici i tečajna politika prestaje biti jedna od ključnih tema hrvatskih izvoznika. Uvođenje eura poboljšat će konkurentnost i djelomično olakšati poslovanje, ali trebat će neko vrijeme da se vide stvarni učinci uvođenja eura i stabilnosti tečaja. Taj pozitivan događaj odvija se u vrijeme jedne od najvećih kriza pa nam inflacija i recesija koja prijeti ne ostavljaju prostora za opuštanje. Pred nama je vrlo zahtjevno razdoblje jer su neizvjesnosti na tržištu velike i na njih ne možemo utjecati. Uvođenje eura neće ublažiti okolnosti u kojima trenutno poslujemo i kojima smo izloženi, ali vjerujem da će benefiti više doći do izražaja kad se situacija na tržištu stabilizira.

Peter Ratatic/Reuters

Stjepan Adanić, JANAF:

Jadranski naftovod pozdravlja uvođenje eura kao važan korak na europskom putu Hrvatske, ali i novi poticaj gospodarskim subjektima, osobito onima koji su uklopljeni u međunarodne poslovne tokove. U gospodarskom smislu uvođenje eura donosi niže kamate, veću otpornost na krize i veću konkurentnost, a članstvo u eurozoni, diže i međunarodni rejting Hrvatske. Euro kao zajednička valuta većeg dijela Europe za JANAF, kao kompaniju koja upravlja strateškom energetskom infrastrukturom EU, donosi jednostavnije poslovanje i smanjeni valutni rizik. JANAF je u 2022. proveo niz zahtjevnih pripremnih radnji te je prilagodio digitalne interne procese novoj valuti.

Ivan Ergović, NEXE:

U NEXE Grupi uvođenje eura kao službene valute u RH vidimo kao prednost kroz jačanje konkurentnosti. Dodatni očekivani efekti su uklanjanje valutnog rizika, smanjenje transakcijskih troškova i troškova konverzije. Vjerujem da će ulaskom u eurozonu hrvatsko gospodarstvo biti otpornije na tržišne poremećaje i eventualne financijske krize. NEXE Grupa je tvrtka koja gotovo 50% prihoda ostvaruje na tržištima izvan Hrvatske. Osim toga, ima široku disperziju djelatnosti, članice Grupe djeluju i prema krajnjim potrošačima (maloprodajama) i prema tvrtkama, a sve to prati IT sustav koji uključuje veliki broj aplikacija i softwarea.

Peter Ratatics, predsjednik Uprave Ine:

Uvođenje eura važan je događaj za hrvatsko gospodarstvo i velik uspjeh mladog financijskog sustava Hrvatske. Stoga treba čestitati svima koji su godinama stvarali uvjete kako bi se nastojanje pretvorilo u stvarnost. Od samog ulaska Hrvatske u eurozonu generalno se očekuju pozitivni učinci, poput smanjenja izloženosti valutnom riziku te sigurnije i dostupnije zaduživanje. Moram napomenuti da Ini, kao najjačoj hrvatskoj strateškoj kompaniji, zaduživanje ni do sada nije predstavljalo izazov jer se već godinama uspješno financiramo i na domaćem i na međunarodnim tržištima. Ipak, očekujemo da nestanak valutnog rizika smanji kamatne troškove jer oni su do sada dijelom uključivali i premiju za tečajni rizik. Uvođenjem eura očekuje se da će Hrvatska postati još poželjnija turistička destinacija pri čemu će INA i dalje obavljati odgovornu zadaću opskrbe gorivom kako maloprodajne mreže, tako i zračnog i pomorskog prometa. Naša kompanija spremno je dočekala uvođenje eura i za to smo se pripremali još od same najave i objave Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom krajem 2020. Bio je to dugotrajan posao u kojem je trebalo prilagoditi brojne sustave kako bi se uspješno aktivirali u prvim minutama novogodišnje noći.

Nikola Požgaj, Požgaj Grupa:

Kao poduzetnik koji 90% prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima, dominantno na tržišta EU na kojima je euro dugo prisutan kao osnovna valuta, smatramo da će uvođenje eura u Hrvatskoj uvelike pomoći pri brzini novčanih transakcija kao i pri smanjenju troškova konverzije i promjene tečaja koje smo morali svakodnevno s poslovnim bankama pregovarati kada smo mijenjali devize u kune radi pokrića naših kunskih odljeva. Naši odljevi će sada i unutar RH biti u eurima pa neće biti potrebe za konverzijom pri plaćanju primjerice anuiteta prema bankama koje smo većinom ugovorili u eurima, te plaćanja prema svim drugim našim dobavljačima i u konačnici zaposlenicima kroz isplatu plaće u istoj valuti koju prihodujemo od isporuka robe.

Tamas Nagy, predsjednik Grupacije tržišta kapitala HGK:

Iako je kuna kao valuta bila usko vezana uz euro, iz percepcije ulagača, poglavito onih stranih, uvijek je postojao valutni rizik. Pridruživanjem jedinstvenoj monetarnoj uniji taj se rizik briše pa nestaju i prepreke za strane investitore. Prelazak na euro nosi i određene izmjene u pogledu vođenja računa investitora u SKDD-u, kao i izmjene u pogledu namire koje će dodatno unaprijediti tržišnu infrastrukturu, a koje nas očekuju u idućem razdoblju. Iako je prelazak na euro pozitivan za domaće tržište kapitala, sam po sebi on nije dovoljan da bi tržište postalo atraktivnije. Za tako nešto potrebne su promjene i razvojna strategija domaćeg tržišta kapitala, a ulazak u eurozonu svakako može biti kvalitetna polazna točka i potencijalni zamašnjak ponovne renesanse domaćeg tržišta.

Ivana Gazic/Josip Regovic/PIXSELL

Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK:

Uvođenjem eura kao domicilne valute pojednostavit će se i ubrzati, a u nekim segmentima i pojeftiniti štednja i ulaganje građana i poduzeća u investicijske fondove. Većina fondova koja se javno nudi već su od prije denominirani u valuti tržišta na koja po investicijskoj politici ulažu, a čija valuta je najčešće euro ili američki dolar. Upravljanje fondom će biti jednostavnije jer neće biti potreba za konverzijama u slučaju ulaganja u euro instrumente. Ulagatelji će bez troška konverzije uplaćivati izravno eure te će cijeli proces administrativno biti lakši, a time i jeftiniji.

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze:

Zagrebačkoj burzi uvođenje eura znači uvođenje već četvrte valute u povijesti našeg poslovanja. Burza je upisana u sudski registar u srpnju 1991., a u tom trenutku vrijedeća valuta još je bio jugoslavenski dinar. Kako u tom trenutku nije bilo trgovinskih aktivnosti, prva valuta u kojoj su bile iskazivane cijene i prometi bio je hrvatski dinar. Uvođenje kune 1994. poklopilo se i s prvim uzletom Zagrebačke burze – te 1994. Burza uvodi prvi elektronički trgovinski sustav, a već sljedeće godine bila je prva burza u Europi i jedna među prvima na svijetu s vlastitim službenim internetskim stranicama. Iako je kuna uvedena 1994., u izvješćima Burze postojao je prijelazni period u kojem su se podaci iskazivali u njemačkim markama. Potpuni prijelaz na kunski obračun prometa izvršen je na Burzi 1996. Zanimljivo, hrvatsko tržište kapitala “upoznalo” se s eurom još davne 1998. Zagrebačka banka, koja je svoje dionice uvrstila 1995., bit će 1998. prva banka u svijetu koja je izdala GDR-ove denominirane u eurima. Eliminacija valutnog rizika vrlo je bitan element za potencijalni porast interesa za naše tržište. Također, vjerujemo da će ulazak u eurozonu ojačati povjerenje ulagatelja te naše tržište.

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga:

Ulazak u eurozonu i uvođenje eura najveći je ekonomski događaj nakon uvođenja stabilizacijskog programa 1993. Tada je kuna postala stabilna i pouzdana valuta što je omogućilo ekonomski razvoj Hrvatske. Uvođenje eura je nova faza u monetarnoj politici koja će donijeti novu kvalitetu na cijelom financijskom tržištu. Osim dobro poznatih pozitivnih učinaka u vidu nižih transakcijskih troškova, eliminacije valutnog rizika i višeg kreditnog rejtinga uvođenjem eura državne će obveznice postati euroobveznicama što otvara mogućnost integriranog tržišta obveznica. Mogućnost širenja njihova tržišta doprinijet će povećanju likvidnosti portfelja domaćih institucionalnih investitora, koji su značajno ulagali u domaće državne obveznice, a koje ujedno sada postaju i prihvatljiv kolateral kod ECB-a. Dodatno, eliminacijom valutnog rizika oslobodit će se dodatan prostor za diverzifikaciju portfelja institucionalnih investitora. To će se u prvom redu odnositi na mirovinske fondove zbog njihovog ograničenja ulaganja po inozemnim valutama. Očekujemo da će tržište kapitala u srednjem roku imati velike koristi od uvođenja eura. Očekujemo i veći interes za hrvatsko tržište kapitala.

Konzum:

Kao najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj, Konzum je na vrijeme isplanirao i implementirao potrebne promjene i aktivnosti za uvođenje eura te smo uspješno prilagodili interne sustave. Najveći izazov očekujemo u tom razdoblju dvojnog opticaja kuna i eura koje će biti na snazi do 14. siječnja 2023., kada primamo obje valute, a vraćamo eure kad god je to moguće. Sigurni smo da ćemo kupcima uspješno olakšati pripremu za potpuni prelazak s kune na euro.

Ivan Ergovic/Josip Regovic/PIXSELL

SPAR Hrvatska:

SPAR Hrvatska proveo je sve radnje i investicije u sustavu potrebne za uspješan prelazak s kune na euro kako bi svojim kupcima osigurao nesmetanu kupovinu u periodu prelaska na novu valutu. U želji da kupcima osiguramo povoljniju kupnju s uvođenjem eura, od 1. siječnja 2023. godine SPAR Hrvatska će redovne cijene svih proizvoda zaokružiti na niže. Naime, ‘SPAR garancija’ jamči da će se kod preračunavanja svake pojedine cijene iz kune u euro maknuti treća decimala, što znači niže cijene za više od 30.000 proizvoda.

IKEA Hrvatska:

Vjerujemo da je uvođenje eura dobar korak za Hrvatsku koji će donijeti još veću gospodarsku stabilnost i rast. Euro poslovanje čini lakšim, jeftinijim i sigurnijim. Posljednjih godinu dana intenzivno se pripremamo za njegovo uvođenje, a pozdravljamo jasno definirane zakonske kriterije za preračunavanje cijena. Naime, u svom globalnom asortimanu IKEA ima više od 11.000 proizvoda, a svaka trgovina ima oko 9500 različitih artikala. I potpisom Etičkog kodeksa obvezali smo se da će se konverzija cijena provesti na pouzdan i transparentan način.

Sven Marušić, partner u digitalnoj agencije Five:

Kuna je predstavljala nacionalnu valutu u kojoj smo plaćali većinu troškova, dok smo prihode ostvarivali u dolarima. U takvom je okruženju tečaj kune i dolara donekle određivao i financijsku uspješnost poslovanja. Tečajem kune i dolara, odnosno njegovim značajnijim fluktuacijama, pokušavali smo aktivno upravljati kroz hedging ponude naših banaka. Naravno, sada će nam odnos dolara i eura biti značajniji faktor u poslovanju, ali te su oscilacije ipak nešto manje. U našem slučaju neće biti nikakvih posebnih utjecaja na poslovanje. Bez kune imamo samo jednu brigu manje, a fokusiramo se na rast poslovanja neovisno o valutama.

Anita Cvetić Oreščanin, članica Uprave Poslovne inteligencije:

Dugi niz godina tečaj kune je bio stabilan, i to je za poslovanje Poslovne inteligencija bilo dobro. Nema poduzetnika koji u 2022. nije osjetio što promjena valute u euro znači u smislu prilagodbe informacijskih sustava i pripadnih troškova koji uz te prilagodbe idu. Naša ekonomija se već dugo oslanja na euro te se uvođenjem eura uklanja rizik za kredite i štednju, a posljedično će se olakšati izvoz i investicije u Hrvatsku. Puno se špekulira i često ističe da će euro dovesti do dodatnog povećanja cijena ili da ćemo izgubiti monetarnu neovisnost. No, naša monetarna neovisnost je onako… kao Jeti, svi pričaju da postoji, ali tko ju je i kad zadnji puta vidio?

Nikola Dujmovic/Tomislav Miletic/PIXSELL

Željka Tičić, članica Uprave i glavna operativna direktorica SysKita:

Kao hrvatska softverska kompanija koja razvija vlastite proizvode, SysKit je poslovanje orijentirao prema izvozu. Tržište Zapadne Europe čini gotovo 30% ukupnog SysKitovog poslovanja, a to su tvrtke i kupci koji već posluju s eurom. Za poslovanje na ovim tržištima jasno je da nestaje valutni rizik, olakšava se administriranje poslovanja i naplate potraživanja. Očekujemo da ćemo steći i određenu prednost u odnosu na druge softverske proizvođače koji su nam konkurencija u tim zemljama.

Matija Žulj, osnivač i direktor AGRIVI-a:

AGRIVI većinu prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu te nam promjena kune u euro olakšava poslovanje i smanjuje troškove tečajnih razlika. Nažalost, ne možemo dati informaciju o financijskim podacima, ali tečajne razlike nisu bile zanemarive na godišnjoj razini.