MOLOK se svojom jednostavnošću i funkcionalnošću brzo dopao svima. Jednim je potezom eliminirao svu nelagodu koju najčešće vežemo uz otpad. Nema više neugodnih mirisa, curenja, pregrijavanja otpada, pretrpavanja kontejnera, neugodnih barica oko kontejnera, raznašanja putem životinja te prevrtanja od strane vjetra ili delikvenata. Eliminirana je i bespotrebna gradnja nastambi, smanjen prostor potreban za odlaganje i reciklažu, smanjen broj odvoza, brzina manipulacije pri pražnjenju, jednom riječju ostvareni su bitni benefiti na svim razinama, te realiziran multipni win-win, kod kojeg nema zakinute strane. Zvuči kao neki nestvarni socijalistički pamflet, no MOLOK je stvarnost koja se danas već šestu godinu za redom dokazuje i multiplicira, te se zadovoljstvo njegovih korisnika širi tamo gdje je problem s otpadom dosegao kritičnu granicu tolerancije, a to je prvenstveno Dalmacija. Opće je poznato da se u sezoni broj stanovnika povećava i do šest puta, a time i potreba za prostorom za odlaganje otpada kojega nema ni van sezone.

Plutajući zeleni otok s polupodvodnim MOLOK spremnicima?

Dalmacija naravno nije samo obala. Otočni arhipelag spada u najrazvijenije na zemlji i time pred nas stavlja obavezu njegovog očuvanja. Kako bi to i bilo moguće obzirom da je velika većina tih otoka slabo naseljena i u pravilu ne posjeduje osnovnu komunalnu infrastrukturu, trebalo je pronaći načina kako omogućiti provođenje Zakona i na njima kao i u prenapučenim obalnim gradovima. 2012. je u Šibeniku  premjeru doživio i prvi plutajući zeleni MOLOK otok, na kome je moguće odvojeno prikupiti i do 20m3 korisnog otpada. Ovakav je jedan 12m ponton kao prevencija uzroka mnogostruko jeftinija varijanta od vatrogasne mjere čišćenja podmorja i sanacije posljedice. Osim što eliminira potrebu kopanja po najčešće kamenoj i zaštićenoj podzemnoj arheološkoj baštini, omogućio je pristup zelenom otoku u samom centru, kao i njegovo pražnjenje s morske strane, ostavljajući pritom turistima slobodu kretanja i parkiranja u centru. Naravno jedinicama lokalne samouprave je produljena i privezna linija, pa je tako i priliv sredstava od te djelatnosti povećan za barem dodatnih 10 plovila.

Kako udovoljiti Zakonu?

Ove je godine također u sinergiji hrvatskih tvrtki predstavljen i prvi sustav kontrole punjenja i naplate odloženog otpada prema količini po stanovniku tj. ovlaštenom korisniku. Iako je to sve do nedavno zvučalo apstraktno, nezamislivo i na rubu znanstvene fantastike, ovakav sustav je premjeru doživio u u Novom Vinodolskom, a potom i u Crikvenici. Korisnici su zadovoljni, a komunalci ispostavljaju račune sa točnim terminima ovlaštenog otvaranja i zatvaranja spremnika slično kao i kod obračuna telefonskih usluga. Putem internetske veze komunalci također imaju podatak o odloženoj količini otpada, pa sukladno tome mogu planirati i pražnjenje spremnika bez dojave građana sa terena.

MOLOK sustav sadašnjosti i vizija budućnosti.

Obzirom na činjenicu kako je uspio zadovoljiti sve zadane smjernice propisane novim Zakonom, koliko god su neki prema istima bili vrlo skeptični, za očekivati je da će MOLOK s vremenom zauzeti sve veći dio tržišta istiskujući pomalo zastarjelu tehnologiju kanti i kontejnera kakve dobro poznamo danas, barem što se tiće odbojnosti spram istih, kada god u društvu netko spomene smeće. Sa 10 godišnjim jamstvom to je sustav koji neće svake godine zahtijevati opetovanu javnu nabavu, a obzirom na dosadašnja 20-godišnja iskustva iz upotrebe, trajati će barem duplo. Instalacije iz dvadesetak gradova u Hrvatskoj možete pronaći na i Youtube „200 MOLOK“ na kojem ćete dobiti informaciju gdje sve uživo možete razgledati ovo o čemu ste upravo čitali.