I pored trenutačne rasprave u Saboru o izobrazbi ukrajinskih priotehničara, te pored hvale vrijednih pokušaja Sektora za HGK i pojedinih županija vezanih za privlačenje i integraciju izbjeglica iz Ukrajine, kao i odličnog rada MVEP-a oko Krimske platforme i političke potpore Ukrajini, Hrvatskoj i dalje kronično nedostaje proaktivni pristup kada je u pitanju slanje humanitarne i razvojne pomoći u inozemstvo.

Trenutačna situacija u Ukrajini i Moldovi ilustrira pasivnost i dezorganizaciju procesa slanja pomoći, a uključivanje hrvatskih gospodarstvenika u taj proces se pokazalo kao minimalno i stihijski. To ima posljedice i po budući izvoz.

Imamo ratna iskustva

Primjerice, Moldavija se trenutačno suočava s energetskom krizom zbog činjenice da joj je Gazprom znatno smanjio isporuke plina. Da stvar bude još gora, žila kucavica opksrbe strujom Moldavije iz EU je 400 KV dalekovod, koji vodi iz Rumunjske, preko Ukrajine i separatističke enklave u Pridnjestrovlju.

Zbog preopterećenja sustava u Odeskoj oblasti, uslijed ruskih raketnih napada na ukrajinski sustav opskrbe električnom energijom, Moldavija je na dva sata ostala bez struje. Prema pisanju Bloomberga od 24. studenog, savjetodavnu i stručnu pomoć poslale su joj Litva i Poljska, jer lokalni Energocom zapošljava samo 17 djelatnika.

A Hrvatske, čije bi tvrtke mogle ekspresno izgraditi novi dalekovod s odgovarajućim transformatorskim stanicama, te čiji bi instituti i HEP mogli dosta pomoći prilikom nabave električne energije – nema. Sporazum za novi dalekovod potpisan je još 2017., vrijednost projekta je 270 milijuna američkih, a planirala ga je sufinancirati Europska investicijska banka s 80 milijuna dolara.

Drugi je primjer Francuske, koja je u jeku ruskih napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine prošlog tjedna poslala 100 generatora snage od 50 i 100 KVA. Ukupno je dosad kroz Mehanizan civilne zaštite EU u Ukrajinu poslano 500 generatora.

Međutim, među 17 zemalja članica EU, koje su poslale pomoć elektronergetskom sustavu Ukrajine, nema Hrvatske – koja proizvodi gotovo sve što je potrebno, poput transformatora, generatora i dalekovoda, i čija elektroprivreda ima iskustva u vođenju sustava tijekom rata.

U razgovoru za ukrajinski kanal Freedom TV, načelnik područne vojnocivilne administracije Luhanske oblasti, Serhiy Hayday izjavio je da su tom području najpotrebniji prečišćivači vode te te pomoć oko razminirianja, oblasti u kojima također Hrvatska ima što ponuditi.

Glede razminiranja, pomoć iz Hrvatske je već ponuđena, ali u Luhanjskoj oblasti fali doslovno sve, od struje, pa sve do prozora i građevinskog materijala. Glede privatne incijative, DOK – ING je već demonstrirao robote za razminiranje i gašenje požara Predsjedniku Verhovne rade Ukrajine, Ruslanu Štefančuku, tijekom njegovog posjeta sastanku Krimske platforme u Zagrebu.

Što učiniti?
Proje svega je potrebno napraviti što učinkovitiji okvir za spajanje gospodarstvenika i Vlade RH, koji bi bio sposoban pravovremeno reagirati na krizne situacije u svijetu, i koji bi mogao postati jedan od glavnih protora Hrvatskog izvoza.

U to tijelo morali bi biti uključeni MVEP i HGK, kao drugi dionici poput HUP-a, kako se ne bi čekalo na odluke EK, već odmah reagiralo i podiglo ugled Hrvatske u svijetu i aktivno promicati domaću proizvodnju. Prilikom eksplozije u luci u Bejrutu, ili rata u Siriji gotovo se uopće nije reagiralo, a za pomoć Ukrajini i Moldaviji posljednji je trenutak.