Mađarska grupacija Mol prošlu poslovnu godinu zaključila je s neto dobiti, no po svim ključnim pokazateljima iz u utorak objavljenog financijskog izvješća bilježi usporavanje u odnosu na prethodu godinu. Neto dobit iskazana u američkim dolarima iznosila je 664 milijuna, što je smanjenje za 13 posto, a operativna dobit koja isključuje posebne stavke bila je 1,27 milijadi dolara, što je smanjenje za 24 posto. Stavka čiste EBITDA prilagođene za vrijednost zaliha i utjecaj valutnih tečajeva smanjena je za 16 posto, na 2,54 milijarde dolara, a za osam posto bili su niži i ukupni prihodi od prodaje, koji su ostali na razini 24,5 milijardi dolara.
Trag na rezultatima
Uprava Mola objašnjava te rezultate primarno posljedicom gubitka prihoda od proizvodnje na Ininim poljima u Siriji, što je u prošloj godini ostavilo velik trag na rezultatima. Bio je to težak udarac za nas, priznao je i sam predsjednik uprave Mola Zsolt Hernadi, potvrdivši time važnost Ine i Sirije za poslovanje Mola. Prvi čovjek Mola ocjenjuje i da bi za Mol ova godina mogla biti jednako izazovna kao i 2012. s obzirom na spor gospodarski rast u Europi, kao i postroženje regulatornog okruženja u mnogim zemljama. Oslonac u Molu i dalje vide u novim ulaganjima. U izvješću o istraživačkim aktivnostima tako se iznosi plan da kapitalna izdvajanja u ovoj godini porastu na razini grupe s lanjskih 622 milijuna dolara na 983 milijuna. U istraživanje i proizvodnju u Hrvatskoj planiraju investicije veće od 212 milijuna dolara. Navode kako je to povećanje u usporedbi lanjskom razinom od 112,9 milijuna dolara. No, i u istom lanjskom izvješću na razini grupe predviđeno je bilo da se za aktivnosti i razvoj u Hrvatskoj odvoji 191 milijun dolara, što je trebalo biti veliko povećanje u usporedbi sa 34 milijuna dolara iz 2010. godine.Ipak, pogleda li se podatak iz Molove hrvatske podružnice Ine, realizacija planiranih investicija posljednjih godina izostaje, na što su nekoliko puta upozoravali iz hrvatske Vlade. Primjerice, 2009. godine investicije su bile realizirane na razini 3,1 milijardu kuna, u 2010. pale su na 1,4 milijarde kuna, u 2011. su bile 1,5 milijardi, a lani su iznosile 1,1 milijardu kuna i bile su 17 posto ispod planirane razine.
Ostvarili pola plana
Uzme li se u obzir činjenica da je hrvatska država uvjetom o nepovlačenju dobiti Ini osigurala ukupno 2,65 milijardi kuna za daljnje investicije u razvoj i istraživanje, realizacija na spomenutoj razini od 1,1 milijardu kuna doista je velik podbačaj, odnosno posrijedi je realizacija manja od polovice zadržane dobiti (48 posto). Inače, od planiranih 212 milijuna dolara ulaganja u Hrvatskoj, Mol će, ističe se u priopćenju, najveći dio usmjeriti u istraživanja i procjene aktivnosti u Jadranu, u što planiraju uložiti 90,7 milijuna dolara. To je, ističu, znatno povećanje u odnosu na lanjskih 48 milijuna dolara, a u prezentaciji se ističe kako će u razvoj i proizvodnju ulaganja u Hrvatskoj biti povećana s lanjskih 64,7 milijuna na 121,5 milijuna dolara u ovoj godini.
Smanjili doživljaj
Plan 110.000 barela na dan
Iako je iz Molove Uprave najavljivali kako za prošlu godinu očekuju dnevnu proizvodnju od 135.000 barela, za ovu godinu nešto su suzdržaniji u procjenama i očekivanjima. Tako navode u priopćenju da komapnija računa na to da će ove godine imati blagi proizvodni pad, na razini od 110.000 barela dnevno. Proizvodnja je navode, u prošloj godini iznosila prosječno 115.000 barela na dan.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Danas je točno 616 godina otkako su Mađari ubili bana Stjepana i sinovca mu Andriju Lackovića u crkvi u Križevcima . Prvo su ih optužili da su krivci za poraz protiv Turaka kod Nikopolja .Danas Mađari optužuju INU za gubitke zbog Sirije .Obrni-okreni , bilo kako bilo Hrvati su uvijek krivi .Krivi su zato jer nisu izvukli pouke iz povijesti .Zašto Mađari nisu sami pobijedili Turke bez Hrvata kad su tako hrabri?Zašto Mađari kad su tako sposobni privrednici nisu kupili i otvorili neko drugo naftno nalazište izvan Sirije ?
u iranu i kini bi brzo riješili ovakve stvari.da u vladi naruče konzultante za koji par milijuna eura od njihovih eksperata?
evo da vidite kako budimpeštanska burza izgledana rođendan ,bolje da su oni uložili u zse, nego mol u inu.
inače zgrada stare burze je u vlasništvu orco grupe i pretvaraju je u šoping centar.budimpeštanska burza 1910 je imala 500 papira na kotaciji i bila je 5 najveća na svijetu.
Večernji list
(naslovi i podnaslovi),citiram :
” Tajna prodaje INE
Zaposlenici INE prijavili DORHu malverzacije
USKOK istražuje
Istražitelji USKOKa nastoje doći do orginalnog elaborata o vrijednosti nalazišta u Siriji
Jesu li Mađari 2003.imali povlaštene informacije o domaćoj naftnoj kompaniji
Mjerenja provodila mađarska tvrtka
Mol se grčevito borio za INU i dao ponudu od 505 miliona eura za 25% kompanije jer je znao da samo naftna polja u Siriji vrijede 20 miliardi dolara
MOL je znao tajnu o sirijskim poljima kad je ulazio u INU
Ljubo Jurčić: Nisam bio upoznat s otkričem u Siriji, sve sam podatke dobio iz INE
20 miliardi dolara vrijednost naftnih i plinskih polja u Siriji2003.
U vrijeme privatizacije INE predsjednik uprave INE bio je Tomislav Dragičević
Predsjednik Nadzornog odbora INE bio je Slavko Linić
MOL: Znali smo da Sirija skriva potencijal jer smo ondje radili ”
*********************
To je bilo 2003. kada je ININA nafta i plin u Siriji vredila 20 miliardi
dolara .
Danas ta nafta i plin vrijede 110 miliardi dolara .
Ista garnitura nastoji prodati ostatak INE .
A još nisu odgovarali za prodaju 25 % INE za 10 % vrijednosti .
Uključite se u raspravu