Kako je za očekivati da ćemo skupoj nafti svjedočiti barem do kraja godine, moguće je da će država razbiti dosadašnju “tabu temu”: visinu trošarine koju naplaćuje na naftne derivate, a od koje se u proračun do sada slijevalo 8,5 milijardi kuna.

No, stručnjaci smatraju da bi eventualno snižavanje državne trošarine bilo tek simbolično te ne bi izraženije narušilo proračunske prihode.

Jako ozbiljan iznos?

Nakon što je prošlotjednom uredbom temeljem Zakona o naftnim derivatima Vlada na 30 dana ograničila cijene goriva na 11,10 kuna za litru benzina te 11 kuna za litru dizela, teret odricanja od dijela svoga “kolača” preuzeli su samo distributeri naftnih derivata.

Kako cijena nafte na svjetskom tržištu ne prestaje raste – jučer oko 13 sati barelom Brent nafte trgovalo se po 84,20 dolara – ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je u utorak da će nakon isteka jednomjesečnog trajanja uredbe doći “do malo pravednije raspodjele odgovornosti”.

“To će koštati, potpuno nam je jasno, a držimo da su marže distributera bile dovoljno visoke da ovaj ‘prvi val’ preuzmu na sebe, međutim ukoliko nabavne cijene i dalje nakon mjesec dana nastave rasti, onda ćemo tu reagirati i mi kao Vlada”, poručio je Ćorić.

Drugim riječima, Vlada će možda sniziti trošarinu koja trenutno iznosi 3,86 kuna za litru eurosupera. U tom je slučaju pitanje koliko bi se država bila spremna odreći. Kako je na blogu Ekonomski lab napisao ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, kada bi se država odrekla 25 posto dijela svog “kolača”, to bi značilo oko 2 milijarde kuna manje prihoda proračuna.

“Jako ozbiljan iznos koji, ipak, čini malo manje od 1,5 posto očekivanih prihoda državnog proračuna za ovu godinu”, izračunao je Šonje. Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke, ističe kako je u narednom razdoblju izgledno zadržavanje trenutačne volatilnosti na energetskim tržištima, pa ne treba isključiti niti nastavak određenog modaliteta intervencije Vlade s ciljem ublažavanja inflatornih pritisaka.

“S obzirom da je došlo do snažnijeg oporavka gospodarstva nego što je to bilo očekivano proračunskim okvirom, trenutačno ne očekujemo bitne posljedice za fiskalno ostvarenje u 2021. godini.

S druge strane, ublažavanje inflatornih pritisaka smatramo važnim i s aspekta zadovoljavanja nominalnih kriterija konvergencije za uvođenje eura, a koji će biti ocijenjeni u prvoj polovici 2022. godine”, istaknuo je Kovač.

I točenje u BiH je šverc

Naftni stručnjak Davor Štern ne očekuje izraženije snižavanje trošarina na gorivo. “Ako će država manjak zbog snižavanja trošarina na gorivo prebaciti na povećanje trošarina na alkohol i duhan, mogu se čuti argumenti da će to povećati šverc duhana. No, i građani koji sada toče gorivo u BiH na neki način krše carinske propise”, naglašava Štern.

Alen Kovač kaže kako izmjene u sustavu trošarina za duhan i alkohol trenutačno ne smatra izglednim, a to neslužbeno kažu i predstavnici duhanske industrije. No, prema Šternovu mišljenju, pozitivna je stvar iz ove državne intervencije što se u hrvatskoj javnosti potaknulo pitanje oligopola distributera naftnih derivata jer dosadašnja situacija nije bila dobra.

“Smatram da bi država opet trebala regulirati maksimalnu cijenu naftnih derivata kao što je bilo do 2014. godine, odnosno ponovno uvesti formulu koja bi sadržavala sve elemente za izračun cijene goriva”, kaže Štern. U kontekstu utjecaja više cijene goriva na ukupno gospodarstvo, Štern predlaže zanimljivo rješenje.

“Kako bi pomogla gospodarstvu, Vlada bi se mogla poslužiti modelom kao kod cijene plina, pa gospodarstvu ponuditi nižu cijenu dizelskog goriva. Međutim, primjenu bi bilo nemoguće kontrolirati”, smatra Štern.

Na pitanje je li moguća stabilizacija cijena nafte na svjetskom tržištu kao što očekuje Vlada, Štern kaže da, iako je nezahvalno prognozirati kretanja na svjetskom tržištu, postoji mogućnost da se vrijednost barela do kraja godine stabilizira. “Primjerice, već je danas nafta pojeftinila za dolar”, naglasio je Štern.