Četiri mjeseca nakon što je stupio na snagu novi Zakon o upravljanju državnom imovinom resorni ministar Goran Marić u hitnu proceduru priprema poslati izmjene zakona, kako bi se proveo projekt reduciranja agencija i zavoda koji je inicirao potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić.

Zakonskim promjenama se, naime, ispunjava zadatak Ministarstva državne imovine koji treba ugasiti i pripojiti sebi Centar za restrukturiranje i prodaju, a taj posao treba prema Vladinom planu biti obavljen do 1. siječnja 2019. Iako je prijedlog zakonskih izmjena tek prije nekoliko dana stavljen u javnu raspravu i bio je prethodno iskomuniciran s drugim ministarstvima, ovaj bi proces mogao zapeti, i to zbog Uljanika. Oba slučaja, i CERP i Uljanik, naime, podrazumijevaju nove velike terete za državni proračun, pa je, kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo financija sklono da se razmotri odgađanje realizacije te odluke.

Za Uljanikov se slučaj još radi na pripremi najbolje solucije, no u svakom slučaju ona podrazumijeva vrtoglav trošak po izdanim činidbenim i financijskim jamstvima, a u slučaju CERP-a slabu točku predstavlja njegovih 1,46 milijardi kuna obveza. CERP je izvanproračunski korisnik, pa će pripajanjem Ministarstvu državne imovine i njegove obveze biti dio državnog proračuna koji je konačno ove godine zabilježio suficit. Uz teret Uljanika sva postignuta poboljšanja narušit će se dakle i s CERP-om. U Ministarstvu državne imovine doduše smatraju kako to ne bi trebalo predstavljati veći problem za proračun jer je, objašnjavaju, riječ o obvezama prema drugim korisnicima državnog proračuna, te bi preuzimanjem spomenutih 1,46 milijardi kuna obveza Ministarstvo bilo u poziciji i dužnika i vjerovnika, te, dodaju, postoji mogućnost prijeboja obveza.

Riječ je o obvezama koje datiraju još iz vremena bivšeg Hrvatskog fonda za privatizaciju, čiji je CERP pravni sljednik, s time da je jedan dio potraživanja u proljeće ove godine Ministarstvo financija prebilo i posušilo. Osim ovih, CERP ima i 177,7 milijuna kuna obveza prema jednoj poslovnoj banci za glavnicu kredita, a na naplatu jednokratno dospijeva u srpnju 2020., za koliko će u toj godini, uz pripadajući iznos za kamate, Ministarstvo državne imovine morati povećati svoj proračun. 

CERP, zbog velikih repova iz doba privatizacije Marićevu ministarstvu donosi i moguće terete po brojnim sudskim procesima, a koliko je poznato, procijenjena im je vrijednost oko 3 milijarde kuna. Iako se i iz redova prethodnih vodećih kadrova u institucijama koje su upravljale državnom imovinom čuje kako je spajanje CERP-a zapravo logično rješenje, slažu se kako je ono provedivo samo u slučaju proračunskog suficita. 

Druga je slaba točka koja je dosad kočila takve reorganizacije ovog sustava, a podsjetimo sličnu je zamisao imala i Milanovićeva Vlada, stav da zaposlenici koji obavljaju poslove prodaje dionica i raspolaganja državnim portfeljem trebaju imati nešto bolje plaće, kako bi se umanjilo mogućnost korupcije i dobilo kvalitetnije kadrove.  U pravilu su plaće u državnim agencijama za 30-ak posto više nego plaće službenika, pa je iz redova sindikata dolazio pritisak gašenja agencije i ulaska u državni proračun. Realizacija vladine odluke o reformi i gašenju CERP-a znači i da će se proračun Ministarstva državne imovine morati povećati već za 2019. s osnova plaća radnika CERP-a koje će Ministarstvo preuzeti, kao i za veće materijalne troškove za rad zbog preuzetih poslova.

Međutim, tvrde i da će se neovisno o kreditu CERP-a, njegovim prestankom rada i prenošenjem poslova, imovine, obveza i radnika na Ministarstvo državne imovine, ostvariti uštede jer "povećani proračun Ministarstva neće biti zbroj proračuna Ministarstva i plana financiranja CERP-a već će povećani proračun Ministarstva državne imovine biti manji od zbroja proračuna Ministarstva državne imovine i financijskog plana CERP-a zbog smanjenja materijalnih troškova za radnike CERP-a koji će biti preuzeti, kao i zbog bolje organizacije posla u jednom tijelu umjesto u dva tijela".

Točne izračune Ministarstvo imovine najavljuje dati kada se usuglase s Ministarstvom financija, a napominju i da će izvor potrebnih sredstava biti sredstva koja bi inače bili prihodi CERP-a, a ne primici državnog proračuna. Konkretne učinke mogućeg spajanja još se ne iznose, a što se zaposlenika tiče, Ministarstvo državne imovine u ovom trenutku nema informacije koliko će ih imati nakon preuzimanja CERP-a. Postoji mogućnost, kažu, da netko od djelatnika ode u mirovinu ili ne prihvati prelazak u Ministarstvo, a trenutno Ministarstvo ima 169 zaposlenih, dok ih je u CERP-u 79.