Ministar financija Zdravko Marić za Večernji list kazao je da se razmatra micanje granične stope od 36 posto za oporezivanje plaća zaposlenih, ali “odluka još nije donesena”. Kad bi Hrvatska slijedila primjere Bugarske, Češke, Mađarske, Litve i Rumunjske i ostavila samo jednu stopu poreza na dohodak, neto plaće od 22 tisuće kuna narasle bi 1300 kuna. Slovenija i Italija imaju progresivan model oporezivanja s pet stopa, Austrija šest, a Njemačka tri. Predrag Bejaković, iz Instituta za javne financije, procjenjuje da porez po najvećoj stopi od 36 posto plaća 4-5% obveznika poreza na dohodak! Ako bi neoporezivi dio dohotka ostao isti – 3800 kuna – a svi su izgledi da bi tako moglo biti, ukidanje te stope za 95 posto zaposlenih ne bi značilo ništa.

Postoji mogućnost da će se ukinuti ili smanjiti stopa doprinosa za zapošljavanje, na što odlazi 1,7 posto bruto plaće. Za zapošljavanje se preko tog doprinosa godišnje prikupi oko dvije milijarde kuna, a novac se koristi za isplatu naknada za nezaposlene te mjere aktivne politike zapošljavanja. Smanji li Vlada PDV-a za jedan postotni poen te potpuno ukine doprinos za zapošljavanje, državni će proračun ostati bez četiri milijarde kuna, što bi u financijskom smislu bilo veće rasterećenje nego 2017. godine kad se država odrekla dvije milijarde kuna! Koalicijski partneri HDZ-a, zajedno s poslodavcima, traže od Vlade da odustane od smanjenja PDV-a i planirano rasterećenje usmjere prema plaćama i cijeni rada. Ministar financija kaže da će svoj plan do kraja mjeseca prvo izložiti premijeru i partnerima, a nakon toga će otvoriti javnu raspravu.