Svibanjska inflacija očekivano je preskočila psihološki, dvoznamenkasti, prag dosegnuvši 10,8 posto, gotovo 5,5 puta iznad ciljane, i to bez naznaka da bi usporila. U Hrvatskoj narodnoj banci očekuju da se do kraja godine njezin prosjek spusti prema 9%, no s obzirom da ju guraju cijene energije zbog rata u Ukrajini, sve su opcije na stolu.

U poduzetničkim krugovima neizvjesnost se kumulira, oni koji mogu troškove prebacuju na kupce podizanjem cijena, važu se investicije i zazivaju interventne mjere Vlade.

Jedino gdje se (zasad) ne vidi prelijevanje cjenovnih pritisaka su realne plaće. Očekuje se da će one ove godine pasti, što će s jedne strane prikočiti inflatornu spiralu koje se svi pribojavaju, ali uz udar na standard.

Inflacija je najviša otkad DZS mjeri podatke, a iz mjeseca u mjesec uporno ubrzava. Od rujanskih 3,3 posto, u listopadu je porasla na 3,8, u studenom za cijeli bod na 4,8 posto i kraj godine dočekala na 5,5 posto.

Prvi mjesec zabilježena je njezina stagnacija (5,7 posto), da bi u veljači dosegnula 6,3% pa nastavila skakati na 7,3 posto ožujku i travnju s 9,4 posto premašila rekord iz velike krize 2008. godine (tada je bila 8,4 posto).

Evidentno je da se cijene energije, za preko petinu više u godinu dana, ugrađuju u sve kategorije, najviše prijevoza, koji je na godišnjoj razini skuplji 19 posto. Dok još i ima onih koji mogu bez vlastitog automobila, svi moraju jesti, a upravo su hrana (i bezalkoholna pića) bilježili drugi po redu tempo poskupljenja s 15,2 posto u godinu dana.

Slijede hoteli i restorani s 12,1%, pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje s 11,7%. Na trećem su mjestu troškovi stanovanja, vode, električne energije, plina (i ostalih goriva) s 9,2 posto.

U usporedbi s lanjskim svibnjem, danas odjeća i obuća stoji 8,9% više, na rekreaciju i kulturu treba izdvojiti 6,6 posto više, za razliku od alkohola i duhana čija je cijena na radost njihovih konzumenata povećana tek 1,4 posto.

Nije zgorega primijetiti da su na godišnjoj razini jedino pale cijene komunikacija – 0,4 posto, no telekomi su već najavili povećanje od lipnja i srpnja pa će u idućim mjesecima i ta kategorija inflacije biti “u plusu”.

U odnosu na travanj, cijene prijevoza više su za 3 posto, hrana 2,1 posto, kategorija pokućstva, opreme i održavanja 1,5 posto, rekreacije i kulture 1,4 posto, a računi za odjeću i obuću, kao i hotelski smještaj, veći su za 1,1 posto.

Pritisnuti skokom energenata (energija u ukupnoj inflaciji doprinosi s gotovo trećinom) poduzetnici sve glasnije apeliraju na Vladu.

Ovogodišnja sezona trebala bi donijeti rast prihoda, sudeći po rezervacijama uz 20 do 40 posto većim cijenama nego rekordne 2019., no hotelijere čeka i troškovni udar traže intervenciju Vlade na računima za struju.

Idući tjedan Banski dvori trebali bi izaći sa zaključkom za pomoć građevinskom sektoru/B. Scitar/PIXSELL

“Za ublažavanje udara rasta cijena očekujemo, kako je to već učinjeno u puno europskih zemalja, da vladajući donesu odgovarajuće odluke, posebice za električnu energiju, i to kažemo imajući u vidu podatak da se oko 70 posto potrošnje te energije proizvodi iz domaćih izvora”, kazao je direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Vodeći hotelijeri u anketi su se izjasnili da su im troškovi struje u drugom kvartalu (u usporedbi s istim 2019.) veći za 142,5 posto, plina 105 posto, namirnica preko 20 posto, uz 10-ak posto veće troškove rada.

Istekli ugovori
“Ako se tome doda velik porast cijena i radova u građevinskom sektoru, stvarno je pitanje kako će se i u kolikoj mjeri nastaviti investicije u turizmu, čije bi i usporavanje i zaustavljanje bilo pogubno, posebice u segmentu sve traženije visoke kvalitete ponude”, kazao je.

Dodao je kada bi svim hotelijerima istekli ugovori i morali sklapati nove, bilo bi to oko milijardu kuna veći trošak za struju što je bila dobit cijelog sektora smještaja 2021. “O tome treba razgovarati i staviti na stol što se može sa HEP-om, a znamo da se može jer ima već dosta zemalja koje su to učinile za pomoć svom gospodarstvu”, poručio je Ostojić.

Vlada je građevinarima, od kojih je dio zaustavio projekte argumentirajući to neprofitabilnošću provedbe po ugovorenim cijenama prije skoka troškova i materijala, odgovorila da imaju pravo zahtijevati nadoknadu, no ako prvih deset posto povećanja ugovorene cijene radova snose sami.

Idući tjedan Banski dvori trebali bi izaći sa zaključkom za pomoć sektoru, a ministar Ivan Paladina rekao je da su ukupne cijene radova trenutno povećane 20-ak posto u masi. Poručio je da se spomenuti zaključak “jako malo” odnosu na obnovu nakon potresa, a većinom na postojeće ugovore i one od prije dvije ili tri godine.

Dok se sve glasnije traže novi potezi s obzirom na rast cijena energije i hrane, povrh rezanja trošarina i ograničavanja marži cijena goriva, iz Vlade poručuju da je situacija kompleksna i da je teško predviđati bilo kakve trendove.

“Određene odluke donosit će se ovisno o razvoju situacije i mogućnostima”, odgovorio je ministar financija Zdravko Marić na novinarsko pitanje misli li Vlada donositi nove mjere pomoći građanima i gospodarstvu. “Postoji jako puno inicijativa, Vlada sve to uzima u obzir, no pritom mora gledati širu sliku”, kazao je Marić.

Varljiva statistika
Analitičari Raiffeisena očekuju da će povišene, čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostati prisutne i u trećem, ljetnom, kvartalu dok bi se određeno smirivanje moglo bilježiti tek približavanjem kraja godine. To će biti tek zbog efekta baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarstva.

“Ne očekujemo pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska i ostale europske zemlje u srednjoročnom razdoblju suočiti s jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima”, kažu u RBA. Stoga su ovogodišnju procjenu stope inflacije korigirali na više, na 9,2 posto, a u idućoj na 4,1 posto.

Pritom vrijedi spomenuti da je i ta statistika varljiva. Istraživanje Ekonomskog instituta o nejednakosti inflacije u Hrvatskoj iz veljače, autora Ivice Rubila, Marine Tkalec i Ivana Žilića, pokazalo je da inflacija snažnije pogađa najsiromašnije građane jer oni oko 70 posto svoje košarica troše na proizvode koji imaju iznadprosječni rast cijena, dok najbogatiji za njih troše tek 48 posto košarice.