Visok rast cijena hrane, poput lanjskoga, Hrvate posebno pogađa jer na hranu i piće trošimo gotovo 20% dohotka. Irci primjerice, pokazuju podaci Eurostata o strukturi osobne potrošnje, na taj segment troše samo 8% dohotka. S najavom novog poskupljena sve se više građana pita kako zadovoljiti osnovnu životnu potrebu – nabavu hrane. Tino Prosenik, osnivač i direktor Grunteka, inovativnog pretplatničkog modela kupnje ekološki uzgojene hrane, lansiranog krajem 2020., uvjerava da građani mogu proći jeftinije. Njihove interne analize pokazuju da su oni koji su kupovali putem Grunteka na povrće u 2022. potrošili 45% manje nego oni koji su kupovali u specijaliziranim trgovinama ekološke hrane. U odnosu na trgovačke lance, pak, njihova je košarica bila 14% jeftinija. Također, navodi, njihove su cijene imune na inflaciju, a koja je u Hrvatskoj najviše pogodila upravo hranu i bezalkoholna pića čije su cijene u 2022., prema DZS-u, rasle najviše – čak 19%.

Ključ je u pretplati i distribuciji

Tajna jeftinijeg povrća, kaže Prosenik, je u modelu koji prakticiraju. “Nismo se odlučili na klasičan distributivan model već smo doslovno odlučili prakticirati onaj od polja do stola”, ističe.

Model funkcionira tako da se građani pretplate na Gruntek povrće (imaju tri modela na raspolaganju, od 49, 59 i 79 eura mjesečno), a ovisno o modelu koji su izabrali dobivaju svaki tjedan kroz šest mjeseci košaricu svježe ubranog, ekološki uzgojenog, sezonskog povrća od 6, odnosno 10 kilograma. Upravo model pretplate, kaže osnivač Grunteka, osigurava stabilnost cijena kroz godinu dana i otpornost na šokove na tržištu. “On eliminira rizik fluktuacija na tržištu. Također, drastično smo smanjili trošak logistike, odnosno nabavnog lanca”, ističe. On, naime, funkcionira tako da roba prolazi nekoliko šlepera i skladišta prije nego što završi na policama trgovina, što povećava njezinu cijenu. Gruntekov je model, s druge strane, vrlo jednostavan i sveden na odnos kupac-proizvođač. Povrće se ujutro slaže u drvene kašete i ide direktno kod kupca koji će tijekom šest mjeseci dobiti njih 24.

Ipak, niti oni nisu mogli izbjeći poskupljenja pa će trenutačnih 500 pretplatnika plaćati 16% više. Glavni razlog poskupljenju je dostava, odnosno rast cijena energenata. No unatoč poskupljenju, uvjerava Prosenik, stanovnicima Zagrebačke županije koji se povrće odluče kupovati putem Grunteka ove će godine uštedjeti 500 tisuća eura.

“Prošle je godine prosječna ušteda na povrću kroz Gruntek bila 500 eura po korisniku. Ove godine očekujemo da će ušteda biti viša jer su naše cijene rasle manje nego tržišne. Rasle su manje i od proizvođačkih koje su u prošloj godini bile 20,9% više. Također, tržišne cijene i dalje rastu te se najavljuju nova poskupljenja, a mi smo konstanta do kraja godine. Ako ušteda ostane na 500 eura, a mi uspijemo privući tisuću pretplatnika, to je 500 tisuća eura godišnje”, objašnjava direktor Grunteka u koji je u dvije godine uloženo 450 tisuća eura, a jedan je od ulagača bio i Mate Rimac. Ipak, ovaj model nije za svakoga, jer oni koji se na njega odluče moraju se odreći luksuza konzumacije izvansezonskog povrća. Također, model ima svoja ograničenja jer da bi ostao vjeran ideji održivosti pretplatnik mora biti relativno blizu Prokljuvana kod Čazme gdje se nalaze vrtovi. Tako je dostupan samo građanima Zagreba, Zagrebačke županije, Rijeke i Opatije.

Što možemo očekivati?

Ostali, kaže Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu te konzultantica Geja savjetovanja, mogu očekivati stabilizaciju ili blagi rast cijena ove godine, no na pad ne možemo računati. Stabilizaciju pokazuju i posljednji statistički podaci prema kojima je rast cijena hrane na godišnjoj razini usporio s 15,4 na 15%.

“Ne bi trebalo doći do snažnijeg rasta cijena kakav je bio u 2022. No, mnogo će toga ovisiti o potražnji, zalihama, eventualnim poremećajima u žetvama, posebno žitarica, o zasijanim površinama u Ukrajini u kojoj se očekuje smanjene zasijanih površina 40-50%, te o cijenama energenata”, ističe Blažić. Nepoznanica je dakle, još previše da bi se moglo točno procjenjivati, no Blažić napominje da cijene poljoprivrednih sirovina na svjetskim burzama padaju već 11 mjeseci u nizu. O ovim će kretanjima ovisiti i cijena hrane koju ćemo plaćati jer Hrvatska u gotovo niti jednoj kulturi nije samodostatna pa uvelike ovisimo u uvozu. No da je i viša od trenutnih oko 70%, to ne bi imalo značajnijeg utjecaja na cijene.

“Proizvođači kalkulacije cijena rade na bazi troškova, ali i konkurencije, odnosno usporedbe cijena. No samodostatnost, za koju imamo sve uvjete, osigurala bi nam veću sigurnost, posebno sada u vrijeme velikih nestabilnosti na tržištu”, objašnjava Blažić. Na malom domaćem tržištu, zbog premalih proizvodnih količina i slabe produktivnosti, svaki je novi model proizvodnje i prodaje, dobrodošao. Sa svojim modelom, uvjerava Tino Prosenik, Gruntek je ekološku poljoprivrednu proizvodnju podigao jer su samo prošle godine proizveli 90 tona ekološke hrane, a ove bi godine ona trebala biti 250 tona. Ovaj će model, najavljuje, 2024. proširiti i na Austriji, odnosno Beč, a 2025. i po ostalim europskim metropolama.