Ukoliko se pokažu vjerodostojnima, tvrdnje mađarskog novinara Józsefa Spirka o tome kako je József Tóth – nekadašnji MOL-ov izvršni direktor i glavni savjetnik šefa kompanije Zsolta Hernadija – bio suvlasnik ciparske tvrtke Hangarn Oil iz više razloga mogle bi biti prijelomni novi dokazi koji će u znatnoj mjeri utjecati na konačni sudski pravorijek u slučaju Ina/MOL, ali i na odnose dvaju kompanija. Kao prvo, Tóthovo prisutstvo u vlasničkoj strukturi Hangarna – tvrtke koja je Robertu Ježiću isplatila pet milijuna eura navodno namijenjenih mitu za Sanadera – bio bi teško osporiv dokaz vlasničke i upravljačke povezanosti MOL-a i te tvrtke.
Nevjerodostojna obrana
Iz MOL-a su dosad tu vezu čvrsto negirali, tvrdeći kako je odnos MOL-a i Hangarna bio isključivo komercijalan, jer je mađarska kompanija od ciparske posredničke tvrtke godinama kupovala proizvodnu sirovinu za svoju rafineriju. Iako je na suđenju Sanaderu DORH uspio dokazati kako je drugi suvlasnik Hangarna – Imre Fazekas – svojedobno bio zaposlenik MOL-a, i Sanaderova obrana i MOL ustrajali su u tvrdnjama kako MOL nije imao nikakvog operativnog uvida u poslovanje Hangarna. No, pokaže li se da je Toth, u to vrijeme glavni savjetnik Zsolta Hernadija, ujedno i bio suvlasnik Hangarna, evidentno je da MOL-ove tvrdnje postaju potpuno nevjerodostojne. Drugi razloga zašto je ovo otkriće važno jest činjenica da su te informacije dosad bile držane u tajnosti.
Naime, kako je novinar Spirk ispričao za Večernji list, Toth je u vlasničku strukturu Hangarna ušao 2004. godine, a izašao iz nje 2012., neposredno prije nego što su u Zagrebu na suđenju Sanaderu svjedočili Fazekas i ruski tajkun Mihail Gucerijev – ljudi za koje su mađarske institucije provodeći istragu cijelog slučaja utvrdile da su vlasnici sporne ciparske tvrtke. S obzirom na to, evidentno je kako je mađarsko Državno odvjetništvo provodeći svoju istragu previdilo Tótha kao jednog od vlasnika Hangarna. U toj istrazi Mađari su utvrdili kako u cijelom slučaju nije bilo nikakvog kaznenog djela, a taj zaključak do danas se koristi kao obrazloženje za nedostupnost Zsolta Hernadija hrvatskom pravosuđu. No, s obzirom na nova otkrića, osnažit će se argumenti DORH-a kako spomenuta mađarska istraga nije provedena na adekvatan način, kako su u njezinom tijeku počinjeni značajni propusti i da kao takva ne može biti podloga za utvrđivanje Hernadijeve nevinosti mimo postupka u Hrvatskoj.
'Najbolja praksa'
Konačno, otkriće vlasničkom udjelu Jószefa Tótha u Hangarnu značajna je i iz perspektive uvida u interno funkcioniranje MOL-a u segmentu nabave nafte. Naime, MOL je i sam ranije priznao kako je godišnje od Hangarna kupovao do milijuna tona visokosumpornog dizela godišnje. Sad ispada da se ta nabava – vrijedna između 700 milijuna i milijarde dolara – odvijala preko tvrtke u privatnom vlasništvu glavnog savjetnika predsjednika Uprave. Takva praksa u najmanju je ruku neuobičajena, a teško se može smatrati primjerom 'najbolje prakse', kako MOL-ovi predstavnici često nazivaju svoje protokole nabave nafte koje su u međuvremenu implementirali i u Ini. Utoliko, otkriće o transakcijama s Tothovom tvrtkom moglo bi izazvati i interes dioničara MOL-a za revizijom poslovnih odnosa između MOL-a i Hangarna kako bi se izbjegle bilo kakve sumnje u netransparentno poslovanje.
Joszef Toth
Siva eminencija MOL-a
Joszef 'Joszka' Toth moćni je mađarski naftaš. Još 1984. godine došao je na čelo tadašnjeg Mineralimpexa, kasnije preimenovanog u MOL Trade – glavne MOL-ove tvrtke za trgovinu naftom i derivatima. Bio je i izvršni direktor MOL-a, punih osam godina glavni savjetnik Zsolta Hernadija, a smatra ga se i mentorom niza današnjih visokih dužnosnika MOL-a – Joszefa Horvatha, Sandora Fasimona, Attile Kovacsa, Lajosa Alacsa, Attile Holode – koje se, inače, u naftaškim krugovima kolokvijalno naziva i 'Joszka boys'.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Laži, laži, laži me … ti to radiš najbolje.
Ali to zna samo Alka ali ne i ova pokondirena mađarska pseudomenađerska osoba koja ne zna odabrati niti pravi lokal za krunsku pljačku stoljeća a odijelo mu stoji kao da ga nabavio na hreljiću.
I što da ga onda itko žali ili opravdava. Nit’ njega niti dr. ivu.
Uključite se u raspravu