Projekt klastera konkurentnosti početak je dugoročnog promišljanja gospodarskog razvoja u Hrvatskoj.

Tako na ovaj projekt, iniciran još prije nekoliko godina, gledaju u resornom Ministarstvu gospodarstva i Agenciji za investicije i konkurentnost, koji su zaduženi za operativno provođenje klasterizacije. I prije zacrtanog roka do konca srpnja, uspjelo se oformiti svih dvanaest planiranih klastera konkurentnosti, što je prvi korak ovog projekta, inicijalno pokrenutog radi boljeg pristupa EU fondovima. Paralelno se u Ministarstvu priprema i strategiju industrijskog razvoja, koja će upotpuniti i usmjeriti cijelu priču prema željenom cilju.U klastere se proteklih mjeseci ukupno povezalo gotovo 500 članova. Ono što ih razlikuje od dosadašnjih, od kojih popriličan dio u Hrvatskoj nije uspio zaživjeti, jest da ih ne osnivaju samo poduzeća.

"Klasteri konkurentnosti spoj su poduzeća i postojećih poslovnih klastera, lokalnih zajednica i javnog sektora, te znanstveno-istraživačkih institucija. Taj spoj po prvi puta u Hrvatskoj povezuje interese sve tri strane – gospodarstvu kojem je sve teže investirati u istraživanja i razvoj, pruža inovaciju proizvoda, nove tehnologije i dodanu vrijednost, znanstvenicima daje prostor za komercijalizaciju i konkretizaciju njihovih istraživanja, a lokalnim jedinicama omogućuje se oblikovanje budućeg razvoja i podizanje standarda na tom području", kaže Sabina Škrtić, pomoćnica ministra gospodarstva. Najveći klasteri konkurentnosti su tri najprije osnovana klastera – automobilske, drvne i prehrambene industrije.

Prehrabemni, primjerice,kojim predsjedava Jadranka Ivanković iz Podravke, okuplja 13 kompanija, među kojima i Agrokor, te tri postojeća klastera u kojima je okupljeno još 43 proizvođača, dok je iz javnog sektora uključeno 18 razvojnih agencija, gradova i županija i šest sveučilišnih i znanstvenih institucija.Drvni klaster, na čijem je čelu Marijan Kavran, zasad čini 12 tvrtki, te još tri klastera koji ukupno čine 83 proizvođača iz te branše, 16 regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, gradova i županija, tri fakultetska i znanstvena centra, kao i Međunarodna asocijacija za ekonomiku i menadžmet u preradi drva i proizvodnji namještaja WoodEma, kao profesionalna udruga.

Autoklaster okuplja većinu tvrtki koja djeluju u tom sektoru na hrvatskom području – tri tvrtke i tri velika klastera u koja je udruženo 88 tvrtki, te broji osam članova iz redova regionalne i znanstvene zajednice. Predsjednik ovog klastera je Zlatko Hodak iz AD klastera. Značajan odaziv kod osnivanja pobudili su i klaster tekstila, kože i obuće (22 tvrtke i 5 javnih i znanstvenih institucija), te klaster elektro-energetskih i proizvodnih strojeva (22 tvrtke i 6 regionalnih i partnera iz znanosti), kao i klasteri ICT industrije, te obrambene industrije (okupili su svaki po 14 tvrtki), te zdravstvene i kemijske industrije. Interesa je bilo i za klasterizaciju u djelatnostima poput građevinarstva i brodogradnje, koje u uvjetima gospodarske krize i pada potražnje prolaze teške dane, a čak pet tvrtki i 15 lokalnih i znanstvenih organizacija povezalo se u klaster kreativne i kulturne industrije.

"Većina klastera nedavno je osnovana, ali je u vrlo kratkom vremenu pokazan velik interes za uključivanje i suradnju. Postoji intencija za suradnju s inozemnim klasterima i uspješnim tehnologijskim parkovima u Europi", otkriva Damir Novinić, ravnatelj AIK-a. Dodaje i da se već u početnoj fazi nazire kako klasteri konkurentnosti neće biti obična strukovna ili sektorska udruga, fokusirana samo na sredstva EU fondova. Na dosadašnjim sastancima skupština i upravnih odbora klastera razgovaralo se, kaže, i o prioritetima za unapređenje konkurentnosti, analizi sektora, pa i barijerama u poslovanju koje treba ukloniti. No, već se poduzimaju i prvi koraci u pripremi projekata za EU.

Novinić pojašnjava kako je veći dio sredstava iz strukturnih fondova usmjeren na istraživanje, razvoj i inovacije. "Zasad je veći problem priprema i pronalazak projekata nego sama količina sredstava, te se zato i stvara ovakav sustav koji bi kroz suradnju različitih sudionika iznjedrio najbolje projekte za financiranje", zaključuje Novinić. U konačnici, čvršće povezivanje znanstvenog, javnog i privatnog sektora poboljšat će i percepciju Hrvatske u očima stranog kapitala, koji privlači dobra usklađenost svih igrača na nekom terenu. Klasteri, zaključuju naši sugovornici, neće dati brze rezultate, no povezat će sve bitne u projektima koje će poduprijeti EU fondovi, ali i u lobiranju za sektorsku politiku, čime se stvara osnova za ponovno oživljavanje industrije u Hrvatskoj.