Hrvatsko gospodarstvo bilo je izloženo velikom stresu, ali pokazuje otpornost te se za ovu i idluću godinu predviđa njegov snažan oporavak, uz rast BDP-a od 5,4 i 5,8 posto, poručili su članovi Misije MMF-a u zaključnoj izjavi objavljenoj u petak.

“Za 2021. i 2022. predviđa se snažan oporavak uz rast od 5,4, odnosno 5,8 posto, potaknut oporavkom u sektoru usluga, pod pretpostavkom ostvarivanja dvije trećine turističkih dolazaka iz 2019. u 2021. godini te njihovog gotovo punog oporavka u 2022., i investicijama koje će biti potaknute velikim priljevima bespovratnih sredstava iz EU-a u srednjoročnom razdoblju.

U srednjem roku predviđa se da će se rast BDP-a usporiti prema razinama od oko tri posto”, istaknuto je u izjavi Misije MMF-a na kraju njihova posjeta Hrvatskoj u okviru redovitih konzultacija sa zemljama članicama, na temelju članka IV. statuta MMF-a.

Iz MMF-a podsjećaju da su pandemija i dva razorna potresa dovela su do pada gospodarske aktivnosti od 8 posto u 2020. uslijed smanjene domaće i inozemne potražnje, pri čemu je posebno velik bio pad prihoda od turizma, oko 60 posto na godišnjoj razini.

No, ističu i da je izdašna potpora fiskalne i monetarne politike, zajedno s primjerenim popuštanjem nadzornih zahtjeva, pomogla u ublažavanju učinaka pandemije.

Pritom je, zamjećuju, financijska pozicija države donekle je olakšana sredstvima iz fondova EU-a, kojima je financirana većina mjera fiskalne potpore, a HNB je intervenirao na deviznom tržištu i ublažio napetosti na domaćem tržištu obveznica otkupom državnih vrijednosnih papira u iznosu od otprilike 5,5 posto BDP-a te snizio obveznu pričuvu i provodio repo operacije.

Tržišta su se smirila posebice nakon uspostave linije za valutni ugovor o razmjeni (engl. swap line) s Europskom središnjom bankom (ESB) sredinom travnja 2020.

Osvrnuli su se i na inflaciju, ocijenivši da je i dalje niska unatoč nedavnom porastu, te prognoziraju njezinu stabilizaciju na razini od 2 posto u 2023. godini.